Lidija Pavlović Grgić: Župa Humac

ljubuski

 

 

Put Hercegovine povede nas sunce i doprati u ljubuški kraj u čijem okrilju diše 17 naselja župe Humac:Bijača,Cerno,Crnopod,Crveni Grm,Donji Radišići,Gornji Radišići,Hardomilje,Hrašljani,Lisice,Ljubuški,Mostarska Vrata,Pregrađe,Prolog,Teskera,Vašarovići i Zvirići,sa župnim sjedištem i od davnina čuvenim duhovnim odredištem Humcem u kojem sv.Anti na zavjet vode svi hercegovački,ali i putovi s mnogo daljih ishodišta.

Fascinantno mjesto

Župno središte i svetište posvećeno sv.Anti Padovanskom zatekosmo u zimskom izdanju,okruženo zagrljajem zimzelenih i prozračnih krošnji  listopada,tihim bujanjem mladog maslinika,smirajem vinograda i vrtova koji su dali svoje prinose.Nakon dugog puta zaustavismo se pred povijesnim franjevačkim samostanom građenim tijekom druge polovice 19.stoljeća i čak dvjema impozantnim crkvama posvećenima patronu-starom iz 19.i novom s kraja prošlog stoljeća.Uz samostan stražare dvije biste-fra Anđeo Nuić i fra Bonifacije Rupčić koji zamišljenih i ponosnih lica gledaju daleku prošlost…

Župnik fra Ivan Boras,čiji je životni i svećenički put potpuno obilježen Humcem gdje je rođen,kršten,obukao redovničko odijelo i dvaput dobio župničku dužnost,pokazuje nam staru crkvu podignutu 1869.središnju točku ljudstvom,poviješću i prirodnim resursima blagorodne župe utemeljene daleke 1866,kada je 14 sela prostrane župe Veljaci odvojeno u zasebnu administrativnu jedinicu…Humački fratri pomno brinu za jednu od najstarijih očuvanih samostanskih crkava u BiH.Nedavno je obnovljen zvonik,nova vrata uradio je Ilija Skočibušić-gdje dvoja drvena pobočna prikazuju sv.Franju,sv.Klaru,sv.leopolda Mandića i sv.Nikolu Tavelića…fra Ivan nam kazuje kako su 80-tih godina župne potrebe zahtijevale veći prostor,pa je 1987.odlučeno graditi novo i veće zdanje koje je završeno za dvije godine,a potpuno urađeno 2004.godine.

Druga po veličini ima 13.500 duša,čiji se broj u ovim vremenima sporo množi.Prošle ih je godine kršteno 175,umrlo 147 i vjenčano 84,a u ovoj je do početka prosinca 145 krštenih,130 umrlih i 83 vjenčanih.Opada broj krštenja,zaključuje župnik,ali i broj onih koji pohađaju misna slavlja.Upoređujući 80-te i sadašnji trenutak fra Ivan konstatira da se mnogo toga promijenilo-od demografske slike dolaskom izbjeglica i ratom narušenih ekonomskih prilika,do običaja i života vjernika.“Naši vjernici,nažalost,pomalo zanemaruju bitno“govori fra Ivan dodajući kako je crkva i danas puna,ali ju je nekoć punilo i mnogo više vjernika.Tijekom komunizma,nastavlja naš sugovornik,oko 70% župljana pohađalo je misu,dok to danas običava 40% njih…

Radišni i snalažljivi ljudi

A kako žive i što rade žitelji ljubuškoga kraja?Nekoć je glavna djelatnost bila poljoprivreda,dok danas preteže trgovina.Prema fra Ivanovim riječima,živi se manje-više dobro,ali u posljednje vrijeme sve više ljudi ostaje bez posla.U župi su 562 studenta i 456 mladića te 231 djevojka stariji od 30 godina,a malo tko se,kao i u ostatku države,brine za otvaranje novih radnih mjesta.Župnik se boji da će mnogi mladi otići trbuhom za kruhom kako bi na nekom drugom mjestu stvorili pristojnu egzistenciju.“Ipak,ovdje su ljudi snalažljivi i hoće raditi,ništa im nije teško.Ima tvrtki koje dobro posluju i radnike plaćaju na vrijeme,jer ako radnik nema novca-novca nema nitko,svi ovisimo o njima.Danas su naša polja zapuštena jer se na njima ne isplati raditi.“

Polnoćke i dnevne božićne mise slave se u župnoj crkvi i u svih deset filijala(Ljubuški-sv.kata,Zvirići Svi Sveti,Prolog-sv.Franjo,Gornji radišići-sv.Nikola Tavelić,Crveni Grm-sv.Ivan Krstitelj,Cerno-sv.Leopold Mandić,Lisice-Uznesenje BDM-a,Mostarska Vrata-sv.Jure,hardomilje-sv.Stjepan Prvomučenik,Bijača-sv.Klara)…

Na uzbudljivo putovanje kroz povijest prati nas knjižničar i kustos muzeja i galerije fra Milan Jukić podsjećajući kako su hercegovački franjevci gradeći na Humcu odgojno,duhovno i vjersko središte brinuli i za opismenjivanje i kulturno uzdizanje puka.Početkom gradnje samostana sv.Antuna Padovanskog 1867.utemeljena je i samostanska knjižnica koja danas u zapadnom samostanskom krilu,od 16.stoljeća do danas,broji više od 35.ooo knjiga na 15 jezika s gotovo svih područja prirodnih i društvenih znanosti.Među brojnim raritetnim i iznimno vrijednim naslovima si i Homerova Odiseja tiskana 1533.g;Ilijada tiskana 1537.,djela ahrvatskih velikana(Matije Divkovića,Marka Marulića,Rafe Barišića…)i ostvarenja hercegovačkih franjevaca…U suterenu franjevačkog samostana sv.Ante Padovanskog ulazimo u najstariji muzej u BiH,koji je 1884.utemeljio arheolog i konzervator fra Anđeo Nuić.Fra Milan nas upoznaje svjedočeći pradavnu živost postojanja na ovom tlu.Posebno mjesto zauzima HUMAČKA PLOČA iz XII.stoljeća,najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na području BiH…U muzeju je izloženo 412 umjetnina domaćih i stranih autora(skulpture,crteži,slike,grafike,a glaavni motiv je majka.brojni zastupljeni umjetnici su glasovita imena(Gabrijel Jurkić,Ivan Meštrović,Antun Augustinčić,Vasilije Jordan…)a u zbirci su i redovi kipara iz Konga,koje su galeriji darovali misionari.

Izvor:Katolički tjednik(Br.52-53)

1438 Posjeta 2 Posjeta danas
News Reporter