RADOSLAV DODIG:MOSTARSKA VRATA

mostarska-vrata

Mostarska Vrata kao naselje od starine je bilo smješteno između brda Buturovice(350m) i Jurjevice(253m),poput vrata kroz koja je vodila cesta prema Mostaru.U novije doba razvija se dio naselja uz regionalnu prometnicu Ljubuški-Čitluk prema istoku.Administrativno gledano radi se o prostoru površine 6,220.835 m četvornih s 381 žiteljem,prema popisu iz 1991.Taj broj danas je sigurno veći zbog širenja naselja u novoj poslovnoj zoni prema Hrašljanima i Cernu.Bez obzira što se iz Mostarskih Vrata nije iselilo puno žitelja(u prošlom stoljeću oko 29),depopulacija je i ovdje ostavila traga.Tako je po popisu 1961.u Mostarskim Vratima bilo 511 stanovnika,pa je taj broj spao na 381 u popisu iz 1991.Najniža točka u naselju  je 140 m,a najviša je 397 m.

Mostarska Vrata imaju tri groblja.Staro groblje u u središtu naselja,Novo groblje blizu ceste Mostarska Vrata-Radišići i Pravoslavno groblje pod Jurjevicom.Na starom groblju pokopani su pripadnici rodova:Barbarić,Bojka,Boras,Bošnjak,Brbor,Ćurlin,Devčić,Dujmović,Dugandžić,Dževlan,Elez,Farkaš,Grlušić,Kordić,Lučić,Majić,Marinović,Miloš,Nuić,Primorac,Rogić,Plisić,Tomić i Vujičević.

Na Novom groblju pokopani su Bošnjak,Ćorić,Grgić,Stanić i Tomić.

Sudeći po oronimu Jurjevica u M.Vratima bilo je nekad rašireno štovanje sv.Jure,ratničkog sveca,koje se proširilo po mjestima gdje su nekad bila starohrvatska poganska svetišta.Novopodignuta grobljanska crkva u M.Vratima posvećena je sv.Juri.Na lokalitetu Drini nalazila se stara pravoslavna crkva sv.Arhangela Mihaila,sagrađena na barovitu i podvodnu terenu,pa je rano oštećena.Porušena je do temelja u ratnom vrtlogu 1992.Iz nje su 2003.izvađene moći i prenesena u manastir Žitomislić.

Brojne kamene gomile iz brončanog doba rasute su po brdskim kosama Mostarskih Vrata.Nekada ih je bilo i do stotinu,danas ih je veći broj devastiran,bilo u traganju za blagom bilo u bagerskim naletima.Istražene su samo četiri manje u poslovnoj zoni Mucić company.Zanimljiv je niz od 18 gomila,jednom manjom gradinom i promatračnicom duž brda Osoja,sa sjeverne strane Buturovice.Na vrhu Jurjevice poznata je u arheološkoj literaturi gradina s ostacima fortifikacijskoga sustava od suhozida,opsega oko 300 m oko trokutaste zaravni,sa zidovima ponegdje sačuvanim do visine 1,5 m.Od nje se prema istoku rubom brda proteže niz gomila,koji se uz prometnicu Ljubuški-Čapljina nastavlja do Neretve.

Iz antičkoga doba u Mostarskim Vratima postoje brojni ostaci i spomenici.Ispod Jurjevice prema Pregrađu vjerovatno se prostiralo naselje rimskih veterana Pagus Scunasticus.Na predjelu Podjurjevice u suhozidnim međama vidi se dosta obrađenih kamenih kvadera.Nađe se i ulomaka opeke i crijepa.U gornjem dijelu plodne udoline nalazi se više zidanih bunara,a jedan se naziva “Bunar sv.Jure”.Pored njega i danas se nalazi poklopac rimskoga sarkofaga,koji je dugo složio kao pojilo za stoku.Ima dimenzije 2,20×0,80 m,s profiliranim timpanom u obliku nedovršene rozete.Svojedobno je pronađen u Podjurjevici brončani novčić cara Proba iz 3.st.Sva je prilika da se na tom prostoru nalazila manja villa rustica.Znatno zanimljiviji je recentan nalaz zlatnika cara Nerona,ali u sekundarnom položaju u materijalu za nasipanje,lijevo od ceste Tikiruša-Cerno.U srpnju 2005.na lokalitetu Drini ispod Jurjevice Vinko Nuić je pronašao nekoliko rimskih kamenih ulomaka,od kojih je najvrjedniji natpis u čast boga Libera.Na kamenom kvaderu 33x20x26 cm urezan je natpis SACRUM LIBERO PATRI(Posvećeno ocu Liberu).Riječ je o žrtveniku koji je bio posvećen bogu Liberu,čiji je uobičajeni atribut Pater(Otac).Njegov kult posebice su širili rimski vojnici,a bio je zaštitnikom vina i veselja.Na Gračinama u Humcu spominje se hram u njegovu čast.

U blizini zadružnoga doma nalazi se vrelo Sarnač.Podatak da su kod samoga vrela u zid ugrađeni ulomci biliga,nema danas potvrde na terenu.

Na jugoistočnoj padini Buturovice u Mostarskim Vratima,blizu puta koji vodi prema Starome Gradu,nalazi se Lalića kula iz 18.stoljeća.Dimenzije su joj u osnovi 6,08×6,45 m,ima prizemlje i dva kata,s krovom od kamenih ploča.Ima i 13 puškarnica,od kojih je dio zazidan.Dugo je bila u vlasništvu obitelji Lalić,a 2010.proglašena je nacionalnim spomenikom kulture.

Pripremio:Kemal Mahić

4688 Posjeta 1 Posjeta danas