Sarajevska Vijećnica danas počinje živjeti svoj novi život

2vijecnica

Sarajevska Vijećnica danas će biti otvorena nakon 18 godina obnove, 22 godine otkako je njena kompletna unutrašnjost nestala u plamenu i 118 godina otkad je prvi put bila otvorena.

“Evropa je uzela 9. maj kao svoj dan jer je tada pobijedila fašizam, a stvaranjem Evropske unije prevladala fašizam u svojim društvima i uspostavila nove temelje  slobode, tolerancije, ravnopravnosti naroda, solidarnosti i demokratije. Sve to sintetizira Vijećnica. Ona je simbol pobjede nad fašizmom”, kazao je na konferenciji za novinare dan uoči otvorenja obnovljene Vijećnice gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić.  

Violončelist Vedran Smailović, čija je crno-bijela fotografija s početka rata na kojoj u auli spaljene Vijećnice svira čelo obišla svijet, prisjetio se tog vremena, kada je zajedno sa prijateljima spašavao knjige iz zapaljene Vijećnice.

Program otvaranja Vijećnice počinje u 17:30 sati obraćanjem visokih zvanica u auli Vijećnice. Nastavlja se gala prijemom gradonačelnika za oko 300 gostiju u svečanoj sali.

Uslijedit će kulturno-umjetnički program za građane Sarajeva na otvorenoj sceni prekoputa zgrade Vijećnice, u kojem će nastupiti Sarajevska filharmonija i drugi solisti, plesači i muzičari. Vrhunac programa bit će 3D mapping videoprojekcija na zgradi Vijećnice.

Sarajevska gradska Vijećnica je najreprezentativniji objekt austrougarskog perioda u Sarajevu. Izgorjela je u jednoj noći, nakon što je zapaljena agresorskom granatom ispaljenom sa brda oko Sarajeva, 25. na 26. august 1992. godine. Bila je to noć u kojoj su, gledajući plamen sa Vijećnice i dim koji se uzdizao visoko iznad srca starog Sarajeva, plakale mnoge Sarajlije…

U plamenu te noći nestao je i skoro kompletan bibliotečki fond koji je bio smješten u zgradi Vijećnice, oko dva miliona knjiga, članaka i časopisa. U požaru je uništena kompletna unutrašnjost objekta sagrađenog u jedinstvenom pseudo-maurskom stilu, otvorenog 1896. godine.

Prvi projekt izgradnje Vijećnice povjeren je arhitekti Karlu Parižiku, ali je on kasnije dodijeljen Alexandru Witteku, jer se Parižik nije složio s primjedbama predstavnika vlasti na njegov uradak. Kako je objekat projektovan u pseudo-maurskom stilu, arhitekta je dva puta putovao u glavni grad Egipta Kairo radi studiranja objekata rađenih u tom arhitektonskom stilu, kao što su džamija i medresa Hasana II. Kako je Wittek tokom rada na projektu umro, njegov rad je nastavio Ćiril M. Iveković.

Izgradnja Vijećnice trajala je dvije godine, a objekt je svečano otvoren 20. aprila 1896., dvije godine nakon okončanja izgradnje. Zgradu je koristilo Gradsko poglavarstvo.

Od 1947. godine u Vijećnici je smještena Narodna i univerzitetska biblioteka BiH.

Obnova Vijećnice nakon požara 1992., počela je 1996. zahvaljujući donaciji Vlade Austrije od 1,5 miliona KM. Obnova je nastavljena donacijom EU 2002. godine (4,5 miliona KM).

Vijećnica je jedan od objekata u BiH koji svojim arhitektonskim stilom, kao i historiografijom predstavlja istinsko nacionalno blago. Vijećnica je svjedok vremena, promjena vlasti i svoje namjene u skladu sa društvenim sistemom i kretanjima. Vijećnica je svjedok smjene političkih sistema, Sarajevskog atentata, uzdizanja Sarajeva i BiH u svjetskim okvirima za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, prvih granata koje su pale na Sarajevo 1992., među kojima i onih kojima je zapaljena zajedno sa neprocjenjivim knjižnim fondom.

Vijećnica, iako uništena, svjedok je i poslijeratne obnove Sarajeva. Nakon, kao i prije rata, Vijećnica predstavlja jedan od najfotografiranijih kulturno-historijskih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i nesumnjivo jedan od simbola Sarajeva.

Danas, obnovljena, sarajevska Vijećnica u svom punom sjaju, počinje novi život.
(Anadolija)

1211 Posjeta 1 Posjeta danas