(…)Već polovinom 1992.g. došlo je do prestanka sa radom bivše nastave na s-h jeziku,pa su gotovo sva djeca iz BiH srpske i hrvatske nacionalnosti nastavila sa ovom nastavom u njihovim matičnim školama dok su bošnjačka djeca ostala na ulici.Preporod je već tada učestvovao u organizaciji dopunskih škola na bosanskom jeziku,nakon što je ova nastava startovala u mnogim gradovima u Njemačkoj pokazala se potreba za edukacijom-nastavnika bosanskog jezika,što smo u saradnji sa Ambasadom BiH u Bonu učinili organiziranjem seminara o bosanskom jeziku u svim većim regijama u Njemačkoj kao što su: Berlin,Hannover,Hamburg,Keln,Wupertal,Frankfurt,Štutgart,Minhen,Manhajm,te Luksemburg.Te aktivnosti su se odvijale u vremenu 1993. I 1994.g.pod nazivom:“Dani bosanskog jezika“koji su bili posvećeni velikom bosanskom pjesniku Maku Dizdaru.Svi seminari su bili jako posjećeni,na kojima se znalo okupiti i do 300 posjetilaca(Berlin),koje su porad prosvjetnih radnika slušali i drugi posjetioci.Predavači na ovim seminarima su bili:
—dr.Muhamed Huković sa temom:Bosanski jezik u međuvarijantnom procjepu,
—Akademik prof.dr.Muhamed Filipović,sa temom:Jezik u životu naroda,
—dr.Remzija Hadžiefendić sa temom:Standardni bosanski jezik,
—Mr.Alija Pirić sa temom:Historijat i razvoj bosanskog jezika,
—Mr.Alaga Dervišević sa temom:Jezik kao sastavni dio nacionalnog bića naroda,
—Bernes Alihodžić sa temom:neki pokazatelji izvještavanja o nazivu jezika u BiH prema popisu iz 1991.g.
—Zilhad Ključanin sa temom:Između bega i fukare(Bosanski jezik u djelu Skendera Kulenovića)
—Šimo Ešić sa temom:Govorite li bosanski,
—Ivica Vanja Rorić sa temom:Bosanski jezik za sve Bosance,
—Enes Kišević i Ibrahim Kajan sa temom:Bosanski jezik stvaralaca u dijaspori,
—Advan ef.Ljevaković sa temom:Kultura islama u dopunskoj nastavi na bosanskom jeziku,
—Fikreta Nuhija,ataše za kulturu i školstvo pri Ambasadi Republike BiH u Bonu sa temom:problemi i iskustva u otvaranju dopunskih škola u Njemačkoj,
—nastavnici na dopunskoj nastavi o bosanskom jeziku:Nurija Delić(Berlin),Hasan Durić(Frankfurt),Kemal Mahić(Hannover),Marija Vranić i Vahida Popović(Wupertal) i drugi,koji su govorili na temu:Problemi i iskustva organizovanja dopunske nastave na bosanskom jeziku na terenu,odnosno u mjestima gdje rade sa djecom.
Pored navedenih predavača na seminarima su govorili predstavnici naše Ambasade u Bonnu,a naročito ataše za školstvo,gospođa Fikreta Nuhija i konzulata u Minhenu g.salih Šatara,te konzulata u Štutgartu,generalni konzul,g.Sidik Spahić,Islamske zajednice,Merhameta i drugih bošnjačkih institucija i organizacija,posebno mnogobrojni klubovi,sa kojima su svi seminari,kao i sve ostale aktivnosti Preporoda zajedno organizirani.
Na seminaru u Frankfurtu učešće je uzeo dr.Enes Kujundžić sa temom:Kultura Bošnjaka i njeno stradanje u ratu.Na prvom seminaru u Štutgartu kao predavač je učestvovao i dr .Hilmo Neimarlija.Na svim seminarima o bosanskom jeziku su učestvovali:dr.Muhamed Huković,dr.Remzija Hadžiefendić,mr.Alija Pirić i Fikreta Nuhija,koji su u stručnom dijelu dali najveći doprinos ovoj manifestaciji…
Tribine na temu:bosanskog jezika,bošnjačke kulture,književnosti,povijesti genocida nad Bošnjacima,nacionalnom identitetu Bošnjaka,BiH državnosti i slično koje su organizirane u više gradova Njemačke,kao i u Luksemburgu.U Njemačkoj su takve tribine održane u sljedećim gradovima:Minhenu,Štutgartu,Karlsrueu,Frankfurtu,Kelnu,Dizeldorfu,Bergiše Gladbahu,Gefenbrojhu,Ahenu,Duizburgu,Dortmundu,Witenu,Osnabriku,Sindenfilgenu,Hamu,Hagenu,Kaselu,Hamburgu,Bohumu,Bremenu,
Berlinu,Hannoveru.
Akademije u povodu obadva Bajrama i Nove muslimanske godine su održane u gotovo svim većim gradovima Njemačke uz učešće:prof.dr.Rasim Muminović,prof.dr.Rašid Durić,prof.dr.Smail Čekić,prof,dr.Safet Halilović,prof.dr.Jusuf Žiga,prof.dr.Šemso Tanković,Mehmedalija Hadžić,Amir Hodžić,horovi ilahija i kasida sa terena,muzičke,folklorne i literarne sekcije bošnjake djece i omladine sa njihovim nastavnicima i slično…
Izvor:Alaga Dervišević_Bošnjaci u dijaspori(2006)