Hercegovina inače gornja Bosna graniči od istoka Serbiom i Kosovom;od zapada Dalmaciom;od sjevera Bosnom strožijeg smisla;od juga Crnom Gorom i Arbaniom.Cijelo površije današnje Hercegovine iznosi 300 četverokutni zemljeopisn milja.
Planine:dva lanca planinska prostiru se kraj Hercegovine:1.Ljubotin(Mons Scardus)grana stare planine Balkana,dijeli Hercegovinu od Arbanije.Na njega spadaju kao grane sve one planine,koje se pružaju do Trebinja-Guševica i Klobuk-i koje dijele Hercegovinu od Crne Gore.2.Nisava(montes Ardii) koja dijeli Bosnu strožijeg smisla od Hercegovine.Njezine grane jesu:Vran,Malovan,Velež,Hum,Hergud,itd.
Rijeke:Drina izvire u predjelu Pivi pod monastirom rišćanskim u nahii gačanskoj;od Višegrada do svog utoka u Savu kod Rače lađonosna je.Lim izvire kod Pljevlja,dijeli Hercegovinu od Serbije,i kod Višegrada prima ga u se Drina.Male lađice mogu po njemu voziti se.Neretva(kod Porfirogenita sad Naro sad Orontius)jest glavna rijeka Hercegovine,u koju malo ne sve vode gornje Hercegovine slivaju se.U stara vremena cijeloj je državi ime dala.Izvire u predjelu Boraču iz planine Voliaka,kod sela Izgore,u nahii konjičkoj,teče kroz Konjic varoš,i dijeli ga na dvije strane,od koij jedna je vezira mostarskog a druga travničkog.Ovdje je na njoj most kameniti.zatim tekući niz krovita mjesta k jugu,prima Ramu kod sela Uduskoga,niže Slatine;malo niže pak Nerettvicu kod Brusa;na početku nahije mostarske Grabovicu,niže sela Drežnice Drežnicu,odakle šest sati kroz pustoš teče do Mostara..Mostar dijeli na dvije strane.Niže Mostara dva sata prima Bunu,kod Gabele Taru i Bregavu.Kod Metkovića unilazi u Dalmaciju,i nakon 15.tal.milja utiče u more Jadransko(Adriatičesko).Od Mostara do svog utoka lađonosna je.Šuica mala rijeka izvire kod Steržanja,natopivši Duvno,ili polje duvanjsko niže Županjca pada u ponor,iz kog u Dalmacii izašavši sliva se u Vrljiku.
Podneblje u Hercegovini jeste primorsko,blago,osim nahije Duvanjske;k sjeveru i istoku od bosnakog je odmaklo.
Proizvodi:Ruda u Hercegovini nema;nalazi se pak na mnogo mjesta mramora i kamenog uglja.U rastežnom carstvu proizvodi se žito svake vrte,ječam najviše;u gornjoj Hercegovini obližnjoj Crnoj Gori,sije se najviše sijerak;pirinač samo u nahii ljubuškoj(u blatu ljubuškom) kog prvi je Ali-paša sadašnji vezir god.1835.počeo sijati.Pamuk,čivit,broć pomnjivo obrađuje se,kao i duhan.Velike planine množinu ruja daju.Smokva,masline,limunovi,šipci(Granatapfel),pomoranče, dobro uspijevaju.Vina hercegovačka,osobito hvale se,među koima odlikuju se mnogo broćanac i mostarac.
Narod i jezik,koim Hercegovci govore,jest ilirski narječja bosanskog.Nemože se upravo opredijeliti,u čemu se Hercegovac od ostali Bošnjaka u govoru razlikuje.Najznatnije su razlike:Šćepan-Stipan,ošću-oću,je-jest,đevojka-divojka,vala-fala,meja-međa,neđelja-nedilja itd.Čislo žitelja premda se točno naznačiti nemože,iznosi od prilike 290.000.
Vjeroispovjedanje jest trostruko:kršćani)rimskog zakona) 50.000duša,upravljaju se od dva biskupa.!:Bosanski od god.1735;odprije bo duvanjski biskupi upravljali su kršćane hercegovačke.Župe ovog biskupata jesu:mostarska,blatska,broćanska,ružička,ljubuška(?),posuška,roškopoljska,seonička,mokronogska,rakitska,gorička,zaslivljska,sve dvanajst u nahiama mostarskoj,ljubuškoj,i duvanjskoj.
2.Biskup trebinjsko-mrkanski.Po razrušeniju Mrkana pređu biskupi u Dubrovnik.Posljednji bio je Nikola Ferić god.1812.umerši,po smrti kojeg bude odabran Dominko Sokolović no samo za vikara,i to da može samo krizmati…
Turci 60'000 imadu jednog muktiju u Mostaru.Obitavaju po varošima i gradovima.Posrijedi Hercegovine ima ij i po selima,ali zajedno smiješani s hristianima.jedva da ima koje selo čito tursko.
Hercegovina dijeli se u tri sandžakata:fočanski,trebinjski i mostarski;ovi pak u 14 nahia.
(…)U nahii ljubuškoj:Ljubuški varoš s tvrđavom na rijeki trebizati blizu granice dalmatinske,imade poljo plemenito-Blato ljubuško-koje je ponajviše močvarnoU njemu 200 tovara pirinča svake godine vezir poženje.
(…)Ljubuška nahija,graniči se sa Dalmacijom,nahijama lijevanjskom,duvanjskom i mostarskom;posrijedi dosta ravnice ima,okolo ju planine obkružuju;dosta je plodna s vinom,pirinčom i duhanom;u ljubuškom blatu ima dobrih jeguljah.Stanovnici su krstjani,koji 4 župe imaju;Turci i malo ristjanah.Ljubuški,grad dosta jak,na lijepom mjestu kod rijeke Trebižata,stanovnici gotovo sami su Turci do 200 kućah;udaljen od Mostara 6,a od Vrgorca,u Dalmaciji,2 sata.Porušje,Grabovica i Gorica,sela krstjanska,gdje stoje župnici.Hržana i Cvitića most,mjesta od sastanka na međi.
Pisano:1842.