DR.ASIM PECO:JEKAVSKE OAZE U ZAPADNOJ HERCEGOVINI(GRACKA)

gradska.Najzapadnije jekavsko selo u ovom dijelu Hercegovine je Gracka kod Ljubuškog.Prof.Kanaet je ispitivao i život stanovnika toga sela.Prema tim ispitivanjima,starinci u ovom selu su Maksumići.Ostali su ovamo došli iz raznih krajeva(Berane,Podveležje,Lukomir kod Konjica)jekavske oblasti.Za Maksumiće,prof.Kanaet kaže da su „potomci starih stočarskih grupa koje su se kratale i pomicale s prodiranjem Turaka u Dalmaciju i povlačili se sa njima dok se nisu nastanili u Grackoj“ Uz Gracku ide i muslimansko selo Drljajice koje se nalazi na području bivšeg mostarskog sreza.Ima 10 porodica.Porijeklom su iz Žulja(Nevesinje) i Gracke.Stanovnici Drljajica“po načinu života,vjeri,govoru,nariječju potpuno (su) srodni ljubuškim travarima(tj.stanovnicima Gracke“).

Za jekavce ostalih sela ovog dijela HercegovineJasenica kod Čapljine,Gracka,Kručevići i Šurmanci,Polog,Miljkovići,Međine,Blizanci,Krehin Gradac,Biletići,Vionica) teže je utvrditi odakle su,kao i vrijeme njihova dolaska u ove krajeve.jedno je,ipak,sigurno.Svi su oni tu najmanje 100 godina i ovamo su dolazili kao kmetovi na aginsku zemlju-i Muslimani i pravoslavci.

U vezi sa govornom problematikom ovih jekavaca postavlja se i jedno načelno pitanje:kako su oni,u ikakvskoj sredini,mogli tako dugo da sačuvaju svoje osnovno govorno obilježje-jekavizam?Poznato je da manje govorne oblasti u sredini sa drugačijim govornim karakteristikama vremenom gube svoje najbitnije govorne odlike i utapaju se u govor većine.Za pravoslavce gabele,bačevića,Slipičića,Raštana,Raške Gore nije teško dati odgovor na postavljeno pitanje.Ta se mjesta nalaze ili uz Neretvu ili dosta blizu Neretve tj.uz granicu između govornih područja sa različitim refleksima slova e.Stanovnici tih sela ne samo da su ovamo došli saa jekavskog tla.nego su i danas u vrlo bliskim odnosima sa jekavcima centralne i istočne Hercegovine.najčešće su i žene iz tih krajeva.Istina,ovo ne može da se kaže i za jekavce pravoslavce iz sela koja se nalaze dublje u ZH zoni-oblasti Brotnja i Mostarskog blata.Ali i kod ovih jekavaca,kao i onih uz Neretvu,postoji jedan vrlo značajan činilac koji je bio glavni oslonac za čuvanje i očuvanje njihova jekavskog govora-to je svjesni momenat.Svi oni znaju da katolici njihovih ili susjednih sela govore drugačije-ikavski,znaju,opet,i to da njihovi istovjernici,često i srodnici sa druge strane Neretve govore kao i oni.Otuda kod njih i svjesna težnja da očuvaju svoje govorno obilježje i sve drugo što ih veže sa pravoslavcima istočno od Neretve.Dakle,za čuvanje jekavskog izgovora kod pravoslavaca ovoga hercegovačkog područja od presudnog značaja bio je,po mom mišljenju,svjesni momenat koji je i omogućio da se tako dugo očuva njihov jekavizam u ikavskom moru.

…Posebno je pitanj,kako su Muslimani navedenih ZH sela uspjeli da očuvaju svoj jekavski izgovor.poznato je da u toj hercegovačkoj zoni ima i Muslimana ikavaca.Pored u Ljubuškom,Muslimana ikavaca ima još u Čapljini,u jednom dijelu Mostara,a i u Vitini.Van tih mjesta nema Muslimana ikavaca u ovom dijelu Hercegovine.Kako objasniti ovaj dijalektološki fenomen?Otkuda to da Muslimani koji žive u varošicama koje se nalaze sa desne strane Neretve,makar i ne pripadali potpuno ZH govornoj zoni imaju drugačiji izgovor nego što ga imaju Muslimani koji žive u selima toga područja Hercegovine?Šta je to što je uslovilo i očuvalo ovu razliku?

Ć

Čini mi se da su u pitanju dva razloga,i to:1.porijeklo i 2.ekonomski položaj.

1.Muslimani ZH vaarošica-bilo da su u pitanju starosjedioci,tj.oni koji su tu primili islam ili oni koji su u ova mjesta došli iz zapadnijih,takođe ikavskih krajeva-porijeklom su ikavci.Za seljake tih krajeva,kao što je već rečeno,to se ne može reći,ili ne za sve njih.Stočari Gracke i Jasenice tu su mogli doći i prije primanja islama,najvjerovatnije da su Muslimani  ostalih ZH sela ovamo došli kasnije,i to kao pripadnici nove vjere,naravno iz jekavske Hercegovine.

2.Vrlo značajan je bio i drugi razlog,ekonomski položaj ovih Muslimana.Ikavci varošica bili su veleposjednici-age i begovi,kako starosjedioci,tako i oni koji su poslije povlačenja iz zapadnih krajeva ovamo došli.Muslimani stočari bili su i ostali su ekonomski u podređenom položaju.Nova vjera,bez sumnje,donosila je izvjesne beneficije.Te beneficije u ovim krajevima mogle su se ogledati u  sljedećem:pravo na ispašu,čuvanju „planine“,povećanu bezbijednost i sl.Ali,a to je važno,taj istorijski akt-prelaz na novu vjeru,vjeru vladajuće nacije-nije bitno izmijenio njihov ekonomski položaj.Oni su i dalje ostali stočari,živjeli su u kolibama i pojatama,koje su lako mogle biti i napuštene i uništene,a i ponovo obnovljene.Jekavci Mostarskog blata i Brotnja tu su i došli,tačnije rečeno tu su ih i preselili da bi mogli obrađivati tuđu zemlju.

Dakle,islamizacija Jasenice i Gracke nije na sociološkom planu ništa izmijenila.I dalje je ostao odnos aga i beg na jednoj strani,stočar „balija“ i kmet na drugoj strani.To su bila dva različita svijeta sa različitim i načinom života,i običajima,i govorom.Vjerska povezanost u ovom slučaju bila je od sekundarnog značaja.Kanaet konstatuje da ni u Jasenici ni u Grackoj ne samo da nema mješovitih brakova,nego nema ni brakova između Muslimana ovih sela i Muslimana Ljubuškog!To vrijedi i za ostale jekavce u ovoj zoni,što znači da je i sa te strane kontinuitet njihova primarnog izgovora bio obebijeđen.

Još nešto o porijeklu jekavaca Gracke,a to zbog toga što podaci o njihovoj najstarijoj porodici,porodici Maksumića,upućuju i na njeno ikavsko porijeklo.Prof.Kanaet,to je već rečeno,kaže da u Maksumići,kao nomadski stočari,išli za turskom vojskom do Dalmacije,pri povlačenju Turaka iz tih zapadnijih krajeva povlačili su se i oni dok se nisu skrasili u Grackoj.Dakle,pitanje je:da li su oni po porijeklu ikavci ili jekavci.To je prvo pitanje.Drugo pitanje je vezano za islamizaciju kako ove porodice,tako i drugih koji su tu primile islam(iza beogradskog mira po Kanaetu).

1.U vezi sa prvim ovdje postavljenim pitanjem moglo bi se reći ovo: a)oni su kao nomadski stočari krenuli za turskom vojskom iz jekavskih krajeva,za vojskom su išli sve dok se nisu ddefinitivno nastanili u Grackoj; i b)oni su porijeklom ikavci,iz ikavske Dalmacije.Rano su došli u Gracku,tu su primili islam i ostali do naših dana.Jekavizirali su se pod uticajem ostalih porodica koje su docnije došle u Gracku(Elezovići iz Berana,Špage iz Podveležja i Čolići iz Lukomira) i jekavaca sa „planine“ sa kojima oni provode svake godine skoro šest mjeseci.Zbog posebnog načina života oni su,to je već rečeno,bili prinuđeni da se žene iz onih krajeva u kojima su vladali identični uslovi života a to su bili jekavski krajevi.

Mada ni ova druga mogućnost nije bezrazložna,izgleda mi da je prvi odgovor prihvatljiviji.Ako dobro shvatam Kanaeta,oni su ovamo mogli doći,kao nomadski stočari,i iz jekavske Hercegovine.Bavljenje u Dalmaciji nije moglo uticati na izmjenu njihovog govora,jer su oni uvijek činili jednu kompaktnu cjelinu.

2.Pitanje islamizacije ovih stočara značajno je utoliko što su neke od tih porodica primile islam,tu,na ovom tlu,i sada se postavlja pitanje:ko su bili propagatori nove vjere-ikavci,iz te govorne zone,ili jekavci,iz drugog dijela Hercegovine.Istina,ovo pitanje nije toliko bitno za čuvanje jekavizma.Nova vjera je bila praćena usvajanjem molitava na tuđem jeziku i sa te strane nije bilo opasnosti da se ugrozi njihov izvorni izgovor.Dakle,propagator nove vjere mogao je biti i neki hodža ikavac,sa toga tla,koji se,ako je ostao u tom mjestu,morao i sam prilagoditi govoru većine.Nijeisključeno da je novu vjeru širio i neki hodža jekavac iz Dubrava,Podveležja ili čak iz Konjičke župe.Što se tiče vremena njihovog prelaska na islam,mislim da je to vrijeme kada je vršena islamizacija i u drugim krajevima Hercegovine.Kao što će se niže vidjeti,oni čuvaju glas h,a to je znak da je islamizacija izvršena prije nego je ovaj glas izgubljen iz fonetskog sistema toga područja našeg jezika.Bilo bi interesantno napraviti jedno poređenje između govora hercegovačkih Muslimana i govora Muslimana Mrkovića(Crna Gora).Izgleda da su ovi posljednji primili islam od Šiptara,i to prilično kasno.na ovakav zaključak upućuju i njihova imena,i druge govorne osobine koje tu nisu autohtone nego su donesene sa novom vjerom,ali iz sasvim drugog izvora nego što je to bio slučaj u BiH.

Da zaključimo.na očuvanju jekavizma u ovim selima ZH uticala su dva momenta:kod pravoslavaca,koji su ovamo došli iz jekavske Hercegovine,u prvom bio je od značaja vjerski momenat,a zajedno sa ovim išao je i socijalni.Kod Muslimana od presudnog značaja bio je ekonomski faktor.Oni su bili ili kmetovi ili stočari-bezemljaši.hercegovački veleposjednici  nisu ih smatrali sebi ravnim(riječi jednog  Muslimana iz Gracke:Nas i Muslimani građani zovu balijama),a ni ovi stočari nisu željeli da se sa građanima govorno jednače.Dakle,nešto vjerski,a nešto socijalni razlozi bili su presudni za čuvanje jekavizma u ovim selima…

NAPOMENA:Tekst pod ovim naslovom autor je objavio 1966/67!Sa radošću „poklanjam“ ovaj tekst žiteljima Gradske!

2069 Posjeta 1 Posjeta danas