3000 RIJEČI IZ PROŠLOSTI (TURCIZMI)

hanVaproš kapija(varoška vrata) dio je starog Beograda blizu Kalemegdana(trg sa tvrđavom),taćno iznad Savamale(četvrt Sava).To je oduvijek bilo središte grada zajedno sa četvrtima Jalija(obala),Zerek(vidik),Liman(pristanište),Dorćol(raskrsnica) u kojima su se u tursko vrijeme nalazile prve kafane i mehane,bezistani,Čukur česma i sebilji,konaci,karavansaraji i hanovi,džamije i turbeta. Odatle do Terazija(vaga)-visok rezervoar kao kula odakle se razvodila voda,pa preko Tašmajdana(kamenolom) sve do Đerma(poluga za izvlačenje vode iz bunara i Bulbuldera(slavujev potok) volim da šetam,kupim neku sitnicu u čaršiji kod Fišeklije(nabojnjača),a sladoled da pojedem kod Pehlivana(hrvač).Vikendom idem u Topčider(artiljerijski potok) ili na Avalu(nadtvrđava) odakle se spustim u naselje Karagača(brijest) ili u kafanu Majdan(rudnik).

Najčešće i najradije odlazim kod nane i dede koji živi u kući mog čukundede u naselju Ćalije(grmlje,šikara) na Karaburmi(crni rt),blizu Mirijeva(državno zemljište).Nana je bila i moja dadilja kad sam bila mlada.Sokak u kojem žive baka i deka još je prekriven turskom kaldrmom.Kad otvorim kapiju i uđem u njihovu avliju,prođem kroz kapidžik i odjurim pravo u baštu da uberem koju kajsiju,višnju i džanariku,a ako su u blizini merdevine popnem se i na stari dud.Bašta je najljepša kada drveće obehari,a tada ima najviše i cvijeća:jorgovana,karanfila,šeboja,jasmina,zumbula,lala i zelenkada.Na staroj česmi,gdje je nekada bio bunar,napunim kofu vodom i zalijem cvijeće,a u drugoj bašti patlidžan,boraniju,krompir i bostan.Kuća ima više odaja,podrum i karatavan.U predsoblju je čiviluk na kojem vise nanin jelek i mahrama i dedina đoka za rad u bašti.Tu stoje i dedine stare čizme sa izlizanim đonom,vunene čarape i papuče.U sobama se nalaze kreveti sa novim dušecima,jastuci,čaršafi,jorgani i ćebad.Na podu su ćilimi,a u najvećoj sobi visi duvarski sat.

Kuhinja je staromodna.U njoj se nalazi furuna sa obojenim sulundarom na koju se grije zimi.Svake godine dolazi odžačar da im očisti odžak.Penje se basamacima do tavana i odatle izlazi na krov.Sto je prekriven mušemom.Na rafovima su poređane kalajisane tepsije pored kojih stoji jedana stari bakarni ibrik,bakrač,dva ćupa,jedan drveni čanak,avan,oklagija,rende,zemljani đuveć i jedna kutija sa starim dugmadima i ibrišimima.

Moja nana i deda vole da slušaju narodne i starogradske pjesme.Omiljene su im „Moj dilbere“,“Ajde Jano“,“U đul bašti“,“Crven fesić“dok se meni dopadaju „Muštuluk“,“Merak“ i „Halal vjera“.Kad nam svrate komšije moja baba skuha tursku kafu u đezvi.Ona je pije bez šećera,ja slatku kao šerbe,a deda sa jednom kašičicom šećera.On uz kafu voli da popije jednu rakijicu,a ona da zasladi sa rahatlokumom.Moja baba je odlična kuharica.Za doručak im prži kajganu,kuha kačamak,,razvija jufke za burek,pravi đevreke i pogačice,a za ručak kuha čorbe,pravi sarmu,pilav,pihtije,škembiće,ćevapčiće,đulbastiju,ćufte i pravi je majstor za istočnjačke poslastice.Nikada joj nije teško da nam spremi tulumbe,baklavu,sutlijaš,gurabije,suđuk,kadaif,pekmez,kojekakve šećerleme,pa čak i ćeten-halvu.Nana čuva hljeb u posebnoj torbi da se ne bi ubuđao.Kada sjednemo za sofru uvijek je veselo.često lomimo jadac i tjeramo šegu.

Blizu njihove kuće nalazi se jedna bakalnica koja se zove „Ružin dućan“.Tu uvijek pazarim,pa sam im već postala stara mušterija.Stavim pare u džep,zembilj u ruke i sabahile kupim sve što im treba:taze hljeb,šećer,pirinač,zejtin,biber,jogurt,kajmak i svašta još.Kada kupujem na veliko moja baba to zove bakaluk.Ona mi uvijek da kusur koji ostane i još koji dinar da bih imala da kupim neke điđa-biđe za sebe.

Moj deda je bio zanatlija.nakada je imao šegrte i kalfe,a danas čuva se alat u jednom velikom ormanu u maloj dvorišnoj zgradi koja se zove ćumez.Tamo neopisiv đumbus,ali u ormanu možeš da nađeš sav alat koji tu treba:makaze,čekić,eksere,burgije,turpije,testere,kesere.Moj deda je nekad držao konje.Posebno je volio jednog dorata i jednog đogata pa je sačuvao njihove ulare,uzengije(stremen),samare,mutape,kandžije,kajase(remena),đemove i jedan sinđir.

Moji stari imaju dobar komšiluk izuzev jedne šašave nađak babe i jednog baksuza i badavadžije koji stalno zadijeva kavgu.Ne možete da zamislite kakav je taj mangup-inadžija i ugursuz.Vala baš mi ga je dosta!

U svakodnevnom govoru,savremenom književnom i novinarskom jeziku najviše se koriste usvojeni turczmi za koje ne postoji odgovarajuća zamjena.Takve riječi su:halva,hambar,arpadžik,bakar,barut,boza,boja,budala,but,dimije,dušek,duhan,đon,ekser,jastuk,jatak,jelek,jorgan,kalup,kašika,katran,kafez,kafa,kopča,kula,kundak,kutija,lala,leš,libada,limun,majmun,mahrama,pamuk,papuče,pirinač,rakija,sapun,sat,sirće,sunđer,ferman,fes,torba,tambura,top,tutkalo,ćebe,ćela,čamac,čarape,čaršaf,čaršija,čekić,česma,čobanin,čorba.đep,đigerica,šal,šator,šećer,šimšir i druge riječi.

Iako za mnoge turcizme postoji zamjena turcizmi su se toliko udomaćili da se uporedo upotrebljavaju:Avlija/dvorište,ada/ostrvo,badava/besplatno,basamak/stepenik,vala/bogme,dilber/dragan,dunđer/graditelj,stolar i tesar,đozluci/naočale,đubre/smeće,đuvegija/mladoženja,zejtin/ulje,inadžija/svađalica,jagma/otimanje,juriš/napad,kavga/svađa,kaiš/remen,kazan/kotao,kajmak/skorup,kapija/vrata,kasaba/varošica,kasapin/mesar,kirija/zakupnina,,komšija/susjed,lakrdija/šala,maja/kvasac,majdan/rudnik,mamurluk/drijemež,obaška/posebno,osim toga,oklagija/sukaljka,ortak/saradnik,parče/komad,perčin/kika,peškir/ubrus,sabahile/zoron,sijaset/mnoštvo,sokak/ulica,taze/svjež,taman/dobro,upravo,tezga/banak,pult,terzija/krojač,tefter/sveska,turšija/ukiseljeno voće i povrće,ugursuz/nesretnik,fajda/korist,ćanak/drvena zdjela,šašav/ luckast…

…U toponimima se spominju turcizmi:Drina/duboka,Đerdap/vrtlog,vir,Irig/šljivik,Kuršumlija/olovo,Majdanpek/rudnik na Peku,merđez/centar,Tekija/zgrada u kojoj se obavljaju derviški obredi,Torlak/neiskusan,Ćuprija/most,Hisar/tvrđava,Čapivada/pašnjak….

Neka prezimena su izvedena iz turcizama:Abrašević/čovjek pjegavog lica,Amidžić/stric,Bajraktarević/zastavnik,Borozan/trubač,Bulut/oblak,Vermezović/koji ne daje,Delibašić/najbolji junak,Dizdarević/upravnik tvrđave,Dunđerski/stolar i zidar,Jaramaz/nepristojan,Karakašević/crnih obrva,Karadžić/crnomanjast,Lagumdžija/miner,Malbašić/starješina mahale,Mutavdžić/zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake,Subašić/nadzornik imanja,Peškir/ubrus,Terzić/krojač,Topalović/hroma osoba,Tufegdžić/puškar,Šebek/pavijan,ružan i drzak čovjek,Šišmanović/debeo…

Izvor:Zabavnik(Mirjana Teodosijević)

 

6064 Posjeta 1 Posjeta danas