Eksponati opkoljenog Sarajeva: Gradani i danas donose ratne stvari, dnevnike, uniforme, slike…

muzej

Skoro 20 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, gradani Sarajeva još uvijek cuvaju stvari koje su tokom ratnih godina koristili u glavnom gradu države koji je bio pod opsadom. Fotografije, improvizovano oružje, odjecu i posude donose u Historijski muzej BiH cija je stalna postavka izložbe “Opkoljeno Sarajevo” zasigurno jedna od najvecih vrijednosti. Ona kroz nekoliko stotina eksponata, fotografije i pisane dokumente prikazuje i ilustruje život Sarajlija tokom 1.425 dana koliko je trajala opsada glavnog grada BiH.

Izložbu koja svjedoci životu tokom ratnih godina mnogi nazivaju “živom izložbom”, a to ce potvrditi svi posjetioci izložbe koja uvodi i polako vraca u dane opsade Sarajeva i period u kojem je preživljavanje postalo imperativ. Prema rijecima jednog od kustosa muzeja, Sarajlije cesto posjecuju ovo mjesto i sjecaju se godina pod opsadom, a cesto bude i emotivnih trenutaka.

“Muzej je dobro posjecen. Ljudi su za Sarajevo culi kroz tri dogadaja: prvi put kad je odjeknuo pucanj 1914. godine, drugi put tokom Zimskih olimpijskih igara, a treci put je rat od 1992. do 1995. godine. Zanima ih ta tematika i zbog toga dolaze da nas posjete”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) viši kustos Historijskog muzeja BiH Amar Karapuš, koji istice da je izložba “Opkoljeno Sarajevo” dokaz o snazi i odlucnosti gradana Sarajeva da opstanu uprkos teškim životnim uslovima.

muzej1

Izložene improvizovane ratne peci, svjetiljke, sredstva komunikacije, rucno pravljeni agregat, plakati, fotografije, naoružanje, odjeca, uniforme i hrana ne prikazuju samo snalažljivost Sarajlija vec i njihovu inovativnost i kreativnost. Ova stalna postavka sastoji se od sedam tematskih cjelina kroz koje prolazi zajednicka prica o preživljavanju u najtežim uslovima.

“Ono što je važno napomenuti jeste da izložba ne prezentira kako je sve pocelo, ko je kriv i zašto, vec što prikazuje sarajevsku svakodnevnicu. Prikazuje šta i kako su Sarajlije radile, kako su koristile stvari u ratnom periodu”, kaže Karapuš, te dodaje kako visok stepen domišljatosti stanovnika Sarajeva ide u prilog cinjenici da mladi ljudi i danas u nekim zemljama svijeta osvajaju prva mjesta na inovatorskim takmicenjima.

“Nismo iznenadeni što osvajaju prva mjesta ali stranci kada dodu ovdje kažu da su iznenadeni. Mi nismo jer ovdje možemo vidjeti šta su ljudi tokom rata pravili skoro ni od cega”, tvrdi viši kustos Karapuš.

muzej2

Ideja o postavljanju izložbe koja ce kroz autenticne predmete prikazati ratnu svakodnevnicu pojavila se još 2003. godine kada je grupa tadašnjih radnika i uposlenika muzeja iz svojih domova donosila predmete. Ne može se sa sigurnošcu reci koji eksponat je bio prvi postavljen ali se može utvrditi da donošenje ratnih eksponata u muzej traje i danas.

“Gradani još uvijek donose stvari. Nedavno nam je doniran ratni bicikl koji iza sebe ima zanimljivu pricu i koji bi kad bi mogao govoriti, kazao jedno vrlo vrijedno svjedocanstvo”, zakljucuje kustos.

Medu eksponatima od kojih svaki u sebi nosi svoju pricu nalazi se i prva zastava Republike BiH koja je postavljena na zgradu Predsjedništva BiH. Iako ocuvana, na njoj se jasno mogu vidjeti ratni ožiljci kao i rupe od gelera i snajpera. Nedaleko od nje nalaze se bolnicka nosila kojim su tokom ratnih godina prenošeni ranjenici.

Na zidovima, fotografije prikazuju uništenu infrastrukturu glavnog grada BiH, te porušene, oštecene i zapaljene zgrade medu kojima je i razrušena zgrada Elektrodistribucije, relej na Humu… kao i porušene vjerske objekte.

Kroz fotografije prikazani su i ratni reporteri smješteni u sarajevskim bolnicama, žrtve granatiranja, ljekari koji pomažu unesrecenima. Zabilježena su i najstrašnija ratna dešavanja u Sarajevu, masakr na pijaci Markale, kao i u ulici Ferhadija, bivšoj Vase Miskina.

muzej3

Markale su tokom ratnih godina bile jedne od rijetkih mjesta na kojima su se gradani Sarajeva susretali, razmjenjivali namirnice, robu i informacije, a jedna od tezgi takoder cini dio izložbe “Opkoljeno Sarajevo”. Na pijacnoj tezgi nalaze se pletene vunene carape, makarone, konzerve hrane i druge stvari.

Svoje mjesto u postavci našla je i tabla sa natpisom “Pazi, snajper!” koja je tokom ratnih godina bila postavljena na brojnim sarajevskim ulicama kao upozorenje.

Kada je rijec o sacuvanim pisanim dokumentima, u jednom dijelu muzeja nalaze se i odlomci iz dnevnika sarajevske uciteljice Fatime Gunic koja je zajedno sa svojim ucenicima u ratu ubijena granatom u improviziranoj ucionici za vrijeme pokušaja održavanja nastave. Medu sacuvanim pisanim dokumentima su i dnevnici mladica i djevojaka kao i njihove pjesme te poruke mira iz ratnog Sarajeva.

Ustakljene su i sacuvane odjeljenske knjige i školske radne sveske koje su djeca koristila tokom rata, kljucevi, novac i slike.

Historijskom muzeju BiH doniran je satelitski telefon kojim je obogacena postavka, a cija je prica takoder zanimljiva.

“Taj telefon su prvo koristili pripadnici UMOROFOR-a. Kada su zapocela prva ratna dejstva, oni su se povukli, a nakon toga je naišla vojna policija koja ga je odnijela u Predsjedništvo BiH. Taj telefon je tokom rata bio jedina veza izmedu Predsjedništva BiH i ostatka svijeta”, kazao je kustos za Anadolu Agency, dodajuci kako je nemali broj primjera u kojima se turisti interesuju za pojedine eksponate i sa tugom slušaju price o njima.

“Jednom prilikom u muzej je došla grupa turista iz Švedske, a djevojka medu njima kada je vidjela sve ovo ovdje pocela je plakati. Tada sam tek poceo raditi i bio sam zabrinut da li je neki eksponat uznemirio. Medutim, nju je potreslo kako je Evropa dozvolila da se desi rat u BiH i to je jedan od najupecatljivijih momenata mog rada ovdje”, zakljucuje Karapuš.

muzej

(AA)

1646 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter