Titov bunker u podnožju planine Zlatar u Konjicu jedna je od najbolje čuvanih tajni bivše SFR Jugoslavije.Atomsko sklonište,objekat nazvan D-O ARK,građeno je u tajnosti između 1953. I 1979.godine,da bi u slučaju potencijalne atomske katastrofe moglo poslužiti za spašavanje Josipa Broza Tita,njegove porodice i 350 najbližih saradnika,ali i kao centar vojnih operacija.
Rezultat višegodišnje gradnje bunkera je impozantni betonski prostor smješten na dubini 300 metara ispod površine,koji se proteže na čak 6.500 kvadratnih metara.Više od stotinu prostorija bunkera tvore strukturu sličnu labirintu,a potpuno sačuvani inventar iz ere *50-ih,*60-ih i *70-ih godina čini ga svojevrsnim vremeplovom za posjetioce.
Postojanje bunkera,koji je u slučaju potrebe Titu i njegovim pomoćnicima mogao obezbjediti normalan život u trajanju od punih šest mjeseci,ostao je najstrože čuvana vojna tajna sve do *90-ih godina.Svi koji su radili na izgradnji bunkera i oni rijetki koji su po službenoj dužnosti znali za njegovo postojanje,morali su potpisati Ugovor o šutnji.
U Titov bunker,što je danas narodsko ime za D-O ARK,ulazi se kroz maskirani,vidljivi dio,a potom kroz troja masivna metalna vrata debljine 1,2 metra,iza kojih se nalazi dugački tunel koji vodi do srca ovog atomskog skloništa,smještenog na dubini od 280 metara.Ovaj objekat,koji je napravljen tako da izdrži nuklearni udar ječine 20 kilotona,s pažnjom je osmišljen tako da zadovoljava sve potrebe onih koji borave unutra,što ni ne čudi jer je stvaran za sam vrh SFRJ.
U sloništu je smješteno više od stotinu spavaonica s udobnim ležajevima,dvije velike konferencijske sale,dvije kuhinje,pet velikih toaleta,bolnica s operacionom salom,spremnici sa 50 tona nafte,bazen,tekuća voda,a temperatura u bunkeru je idealna između 21-23 stepena Celzija.Titova rezidencija je očekivano najbolje opremljena.
Iako je i danas u posjedu vojske,tačnije Ministarstva odbrane BiH,Titov bunker služi u sasvim druge svrhe.Sklonište D-O ARK posljednjih je godina mjesto susreta umjetnika iz cijelog svijeta,otkako se u njemu održava Bijenale savremene umjetnosti,a djela umjetnika iz BiH,Italije,SAD,Poljske,Slovenije,Mađarske,Libanona čine stalnu umjetničku postavku ovog objekta.
Pretvaranje bunkera u muzej savremene umjetnosti najbolji je,ako ne i jedini način da se ovo arhitektonsko čudo pod zemljom sačuva od zaborava.A važnost očuvanja ovog spomenika prepoznala je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.,koja je Titov bunker u junu 2014.godine uvrstila na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Izvor:Sarajevo airport magazine
