Ukrajinskoj vojsci u borbama na istoku zemlje u posljednjih nekoliko dana priključila se veća grupa dragovoljaca iz Hrvatske. Već otprije u bazi u Mariupolju stacionirano je desetak Hrvata, no koncem siječnja onamo se iz Zagreba uputilo njih dvadesetak, mahom veterana Domovinskog rata, ponešto bivših pripadnika međunarodnih vojnih misija, nogometnih navijača, ali i dvojica 20-godišnjaka.
Odluka nije bila laka
Priključili su se pukovniji Azov, glasovitoj dragovoljačkoj postrojbi koju su ustrojili sudionici Majdan-revolucije u Kijevu još u maju prošle godine kao jednu od prvih dragovoljačkih postrojba u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. Informaciju o odlasku hrvatskih boraca potvrdio nam je bivši dobrovoljac HOS-a Damir Markuš Kutina, piše Večernji.hr.
– Tokom Domovinskog rata, nama su u pomoć došli mnogi strani dragovoljci, njih više od 500, među njima i Ukrajinci. Na tome smo im jako zahvalni pa su sada naši dragovoljci odlučili pomoći Ukrajini. Iz te grupe poznajem starije dečke, veterane i neke Dinamove navijače, dvojicu od njih posebno dobro i zato znam koliko je ta odluka bila teška i za njih i njihove porodice. Vodili su se dugi, nimalo laki razgovori: Ukrajina je daleko i jako je opasno. Poštujem njihovu odluku, ali razumijem strah njihovih obitelji pa im uistinu želim samo dobro i da nam se svi vrate – kazao je Kutina.
Novopridošle hrvatske dobrovoljce koncem protekle sedmice u Mariupolju je prihvatio Gaston Besson, njihov suborac iz Domovinskog rata, koji je u Ukrajinu otišao već na početku sukoba s proruskim pobunjenicima. Hrvati su stigli u epicentar najžešćih borbi, trenutno pod stalnim udarima ruskog topništva.
– Mariupolj brane tri skupine boraca: lokalni stanovnici koji su organizirani u neki oblik civilne zaštite, regularne postrojbe ukrajinske vojske te jedinice dragovoljaca, među kojima su i oni iz bataljuna Azov – ispričao nam je Besson.
Žele okružiti i presjeći
– Taktika pobunjenika vrlo je dobro poznata svima koji poznaju način ratovanja na ratištimau istočnoj Slavoniji, posebno u borbama za Vukovar. Prve mete ruske strane su sela oko Mariupolja, koja su daleko od očiju kamera i javnosti, i tu pobunjenici pokušavaju ovladati kompletnim prstenom oko grada kako bi nas okružili i presjekli nam komunikaciju s ostalim dijelovima Ukrajine – kaže Besson i dodaje kako zasad u tome ne uspijevaju iako su od tri glavna pravca koja vode iz Mariupolja dva pod kontrolom proruskih snaga.
Početak ofanzive na tom području možda bi i ostao skriven od svjetske javnosti da ruska strana nije napravila pogrešku i granatirala civilne ciljeve u središtu Mariupolja, što je vidio cijeli svijet. Pa i hrvatski dobrovoljci koji su uoči odlaska dali izjavu za portal Sloboda.hr te otkrili da ih je na tu odluku motivirao čisti idealizam.
– Prešućuje se otvorena ruska agresija na Ukrajinu, kakvu smo mi prošli još 1991. godine. Ovi ljudi su svi prepoznali tu činjenicu, zato idemo pomoći – rekao je Denis Š. koji smatra kako hrvatska javnost ima zadovoljavajući, pozitivan stav vezano uz krizu u Ukrajini, ali da bi Vlada tome narodu trebala pomoći više no dosad.
– Ukrajina je prva članica UN-a koja je priznala Hrvatsku, već 11. decembra 1991., prije Njemačke, Vatikana i ostalih država, stoga mislim da je pomoć službene Hrvatske nedovoljna – kazao je Denis, sada već borac za slobodu Ukrajine.