HAZIM ŠABANOVIĆ:ČINJENICE IZ HISTORIJE LJUBUŠKOG POD OSMANSKOM VLAŠĆU

 

KulaHS

1463-Osnivanje Bosanskog sandžaka;

1580-Osnivanje Bosanskog pašaluka;

1470-Osnovan Hercegovački sandžak(16.01);

Do 1475.godine zauzet Ljubuški u Neretvanskoj krajini;

 

1482.Pad Hercegovine pod osmansku vlast;

Foča je prvo sjedište Hercegovačkog sandžaka;

Pljevlja je drugo sjedište hercegovačkog sandžakbega(1572-1833);

U osmansko doba Ljubuški je imao status:grad,kadiluk,mudirluk i nahija;

—Po ugovoru između Turske i Ugarske od 20.08.1503,kojom je zaključeno sedmogodišnje primirje,Turskoj su priznati ne samo gradovi u unutrašnjosti BiH,nego i pogranični:Proložac,Imotski,,Rog,Vrgorac,Ljubuški,Mostar,Počitelj,Blagaj,Novi Risan u Hercegovini;

—Požarevačkim mirom 1718.godine Turci su izgubili Imotski i grad Čačvinu,a dobili su Gabelu.samo se povlačenje granice na toj strani(Linea Moćenigoj) oteglo od 1721-1733.godine.Dio teritorije imotskog kadiluka,koji je ostao u turskoj vlasti,nazivan je otada Imotska Bekija(Bekiye-i Imotski-ostatak od Imotskog).Sjedište tog kadiluka prenešeno je u LJUBUŠKI(1717).Gabela je priključena stolačkom kadiluku.Ne želeći da im Mlečani(Venecija) budu susjedi,Dubrovčani su tada dobrovoljno ustupili Turskoj Klek ili Neum na sjeveru i Sutorinu na jugu.Tako je Turska dobila u Hercegovini dva izlaza na more!

—Nešto prije 1477.godine Turci su se utvrdili i na desnoj strani Neretve i držali gradove Ljubuški na jugu i Rog na sjeverozapadu.Na tom prostoru javljaju se 1477.godine dvije nove nahije:Duvno ili Rog i LJUBUŠKI:

NAHIJA LJUBUŠKI-Ne zna se tačno kad su Turci definitivno zauzeli grad Ljubuški,ali je sigurno da je to bilo poslije 1468,a prije 1477.g.kada je on predstavljao tursku tvrđavu sa jakom posadom.Jedan član posade tog grada držao je tada neka sela koja je ranije držao drinski kadija.Među tim selima bilo je i selo LJUBUŠKI,svakako podgrađe istoimenog grada i to upućuje da je on došao pod tursku vlast koju godinu ranije.Oko ovog grada formirana je istoimena nahija koja je pripadala drinskom kadiluku;

—U sastavu Imotskog kadiluka bile su nahije:Imota,Duvno(Rog),Buško Blato,LJUBUŠKI,Posušje,Gorska,župa Fragustin i Primorje.Nahija Ljubuški spominje se u sastavu imotskog kadiluka 1567-g- i ostala je u njegovom sastavu sve do osnivanja kadiluka Gabele,kada je priključena tome kadiluku i ostala u njegovom sastavu do tridesetih godina XVII stoljeća kada je i ona postala središte istoimenog kadiluka koji se prvi put spominje 1633.godine.Kadiluk Gabela postojao je do 1693.g. kada su Turci prvi put izgubili Gabelu.Tursko područje toga kadiluka priključeno je ljubuškom kadiluku,kao i sama Gabela kada je 1718.g.došla ponovo pod tursku vlast.Što se tiče teritorijalnog opsega toga kadiluka,sada se zna da su pripadale nahije:

LJUBUŠKI(sa VITINOM),Gorska Župa,Fragustin i Primorje koje su do 1562.g. bile u sastavu mostarskog,a zatim u sastavu imotskog kadiluka sve do osnivanja kadiluka Gabele.Ovaj se kadiluk 1618.g. zvao „kadiluk Gabela sa Makarskom“.Tako je ostalo do kandijskog rata;

Prije 1633.g.izdvojen je iz gabelskog kadiluka i Ljubuški i pretvoren u sredšte istoimenog kadiluka koji se tada prvi put spominje kao samostalan kadiluk.Ali je taj kadiluk izgleda bio ubrzo ukinut možda za vrijeme kandijskog rata,jer se 1670.g. Vitina spominje u sastavu kadiluka Gabele.Kada je tome kadiluku pripadala Vitina,onda mu je svakako pripadao i Ljubuški;

KADILUK LJUBUŠKI-Sve do četrdesetih godina XVII stoljeća Ljubuški je pripadao kadiluku Gabeli ili Neretvi.Međutim,od sredine marta 1633.g. spominje se u izvorima kao samostalni kadiluk.Sasvim je vjerovatno da nije ni osnovan ranije.Čini se da ovaj kadiluk nije dugo postojao nego da je bio ukinut vjerovatno još za kandijskog rata.U Ljubuškom je od 1717.godine bilo sjedište kadiluka Imotske Bekije.

—U drgoj polovini XVI stoljeća osnovani su kadiluci:Imotski,Gabela ili Neretva i Čajniče.Tako je krajem XVI st. cio hercegovački sandžak bio podjeljen na jedanaest kadiluka.Početkom XVII st.osnovani su kadiluci Ljubinje,Stolac,Konjic,Ljubuški i Duvno pa se tako ovaj sandžak u XVII st. dijelio uglavnom na sedamnaest kadiluka.

—Nahije LJUBUŠKI,Posušje,Imota i Gorska župa pripadale su mostarskom kadiluku do osnivanja imotskog kadiluka(1562),a onda su priključene tom kadiluku.

—Hercegovački sandžak sastojao se početkom XVIII st. Od 17 kadiluka a kadiluk Ljubuški imao je nahiju Ljubuški.

—Omer-paša Latas je sproveo reforme(1850-1852).On je ukinuo termine sandžak(liva) i kadiluk kao administrativnu jedinicu i uveo novu administrativnu podjelu na kajmakamluke(okružja) i mudirluke(srezove).U Hercegovini su bila tri kajmakamluka(mostarski,trebinjski i pljevaljski).U Hercegovini je ustanovljeno 16 mudirluka,a oba ejaleta(Bosna i Hercegovina) su imale 9 kajmakamluka i 60 mudirluka.

—Mostarski kajmakamluk dijelio se na mudirluke:Mostar(sa Blagajem),Duvno,Ljubuški,Konjic,Počitelj,Stolac,Foča,Gacko,Bileća,Nikšić.

Izvor:Hazim Šabanović-Bosanski pašaluk(1982).

 

2686 Posjeta 2 Posjeta danas