Dr.oecc. MEHMED ELEZOVIĆ: ISLAM

dzamija gradska

 

NAPOMENA:Medžlis Islamske zajednice Ljubuški je 2010.g.izdao knjigu dr.oecc.Mehmeda Elezovića,koju on posvećuje svojim rahmetli roditeljima:babi,Sulejman ef.Elezoviću,i majci,Umiji Elezović,rođ.Šabanović(K.M.)

Sljedbenici islama-muslimani-smatraju da je islam univerzalna religija i da je njezino učenje poslano svim ljudima na zemlji te da muslimani imaju dužnost da dostave učenje islama u sve dijelove svijeta i svim narodima.Islam ne pravi razlike između vjerskih i državnih institucija te vjerski propisi određuju kako politička,tako i moralno-etička ponašanja muslimana.Pošto izvršni organi države prilikom implementacije svojih ideja narušavaju moralno-etičke norme islama,nedugo poslije smrti Muhameda a.s. razdvojena je funkcija halife kao vjerskog autoriteta i vođe države kao rukovodioca državnih institucija.Drugi halifa,Omer,postavio je Aliju da vrši ulogu sudije u sporovima između stranaka te time razdvojio sudsku vlast od izvršne.Postoje različita mišljenja mađu sunitima da li trebaju biti ujedinjeni državni i vjerski autoriteti u jednoj osobi ili trebaju biti odvojeni.Islam kao religija na definira način upravljanja i strukturu islamske zajednice.Struktura se može mijenjati zavisno od ekonomsko-tehnoloških zahtjeva društva u kojem se nalazi.

Poslije smrti Muhameda a.s. prve halife(namjesnici) izabrane su od strane najuglednijih članova zajednice(Ebu-Bekr)ili su bili preporučeni od halife prije njegove smrti(Omer preporučen od strane Ebu-Bekra).Oni nisu smatrali da su zamjenici Muhameda a.s. nego da je njihova uloga da vode i organiziraju zajednicu na način kako su smatrali da je u skladu s Kur*anom i tradicijom Muhameda a.s.

Poslije smrti četvrtog halife,Alije,islamska zajednica dijeli se u dvije grupe,a do konačne podjele dolazi nakon pogibije Husejna,unuka Muhameda a.s.,kod Kerbele 680.godine.Islamska zajednica dijeli se u dvije grupe:

—sunite i

—šiite

Razlika između sunita i šiita u pogledu kako se dobija pravo rukovođenja islamskom zajednicom određuje i organizacijsku strukturu u muslimanskim državama i vjerskim organizacijama.Glavna organizacijska razlika između ovih dviju grupa jeste što suniti smatraju da se halifa bira od strane većine i da može biti izabran svaki psihički zdrav muškarac koji poznaje Kur*an i pridržava se kur*anskih principa,dok šiiti smatraju da je prvi imam poslije Muhameda a.s. Alija ta da imamat prelazi nasljedno na njegovo potomstvo.

U islamu nema svećenstva ili nekog ko će biti spona između vjernika i Boga;zato ne postoji svećenička hijerarhija.Po organizacijskom uređenju,od kršćanskih vjerskih organizacija protestantizam je najsličniji vjerskim organizacijama sunita.Postoje različita organizacijska uređenja vjerskog života u muslimanskim državama.U nekim državama ili predsjednik preko ministarstava ili specijalnih odjeljenja reguliraju vjerske aktivnosti,a vjerske organizacije i njihovi lideri plaćeni su i kontrolirani od strane države(Sudan,Kirgistan,Kazahstan,Libija i druge),dok u drugim(Egipat) postoje džemati koje finansira i kontrolira državna uprava,te džemati koji su nezavisni od države i sami se finansiraju.U BiH Islamska zajednica(IZ) neovisna je od države i sama se finansira.U IZ postoji struktura i hijerarhija,ali su sve pozicije izborne i vremenski ograničene,što joj daje dinamičnost i konkurenciju unutar samo organizacije te drži balans moći između zakonodavnih i izvršnih struktura te profesionalno zaposlenih i predstavnika i članova IZ(volontera).U džematima,osnovnim zajednicama IZ,džematski odbori(u kojima su i imami) rukovode džematima.U BiH imami trebaju imati dekret od strane reisu-l-uleme(predsjednika imama koji se bira na ograničeno vrijeme od 7 godina i može biti biran dva puta) da bi mogli predvoditi vjerske obrede.

Islam je decentraliziran,nehijerarhijska religija s više mezheba(pravnih škola) koji su konkurenti jedni drugima kako u vjerskom,tako i u socijalnom pogledu.Vjerski lideri nemaju mehanizme prinude pomoću kojih mogu prinuditi članove islamske zajednice na pokornost,pošto nema sakramenata(pomoću kojih kršćanski vjerski lideri vrše utjecaj na članstvo).Kod sunita ne postoji organizacijska procedura za smjenjivanje imama u lokalnim džamijama ili dodjeljivanje nagrade članovima koji aktivno učestvuju ili kazne koji ne učestvuju u vjerskim aktivnostima.Svako ima pravo dolaziti na molitve,bez obzira na članstvo u vjerskoj organizaciji.

Islam se manifestira različito u različitim kulturama i zajednicama,što predstavlja problem za kolektivnu akciju.Islam dopušta različite teološke i političke stavove,kao i različita mišljenja o ponašanju muslimana u neislamskim državama.Nije moguće govoriti o strukturi vjerskih organizacija u muslimanskim državama bez uzimanja u obzir etničkih i kulturnih karakteristika.

Razlike posebno dolaze do izražaja u slučajevima kada se muslimani iz različitih država i različitog etničkog porijekla nalaze u nemuslimanskim državama kao manjina te su primorani djelovati zajednički i formirati zajedničke vjerske organizacije.Neke muslimanske države imaju ministarstva ili odjeljenja u ministarstvima koja su u kontaktu s dijasporom te ih pomaže,a ujedno vrši utjecaj na dešavanja u džematima dijaspore.Bez organizirane povezanosti svih džemata različitog kulturno-etničkog porijekla  te njihovog jedinstvenog nastupa muslimani u ekonomsko razvijenim nemuslimanskim državama ne mogu imati utjecaj na političke strukture ili se efikasno zalagati za prava koja im sistemi pružaju.

Džamije su mjesta odakle potječu sve vjerske aktivnosti muslimana.Svaki odrastao psihički zdrav muškarac upućen u islamske nauke,odnosno najobrazovaniji o islamu u određenom džematu može predvoditi zajedničke molitve ili hutbe(vršiti ulogu imama i hatiba) u džamijama ili familijama.U svakoj državi postoji ulema(eksperti islamskih nauka) koja ima ulogu da upućuje muslimane u vjerske doktrine i teološka shvatanja te podsjeća na dužnosti koje je potrebno izvršavati.Ulema nije odgovorna za ponašanje vjernika i nema legalne pozicije da može vršiti prisilu na vjernike.

Po šiitskom vjerovanju,imami su nepogrešivi i jedini oni mogu tumačiti unutarnje značenje Kur*ana.Kod šiita izraz imama simbolizira Aliju i njegovih 11 nasljednika.Šiiti se dijele u više grana,a najbrojnija(ašarije) vjeruju u ponovni dolazak dvanaestog imama,Mehdija.Šiiti vjeruju da se Mehdi skrio te da će doći pred smak svijeta da donese mir i prosperitet svim ljudima,a da su muslimanski vladari samo izvršioci određenih poslova do njegovog dolaska.

Šiiti imaju hijerarhijsku strukturu,a direktive u vezi s vjerom i moralnim ponašanjem dolaze s vrha prema dnu.Šiitska(ašarije) i katolička struktura slične su:mula/svećenik,hodžatu-l-islam/biskup,ajatulah/nadbiskup i veliki ajatulah/kardinal.Organizacijska struktura šiita omogućuje efikasnu kontrolu nad džematima kako u državi,tako i u dijaspori,ali je nedostatak u mogućnosti nametanja monopolističkog mišljenja i djelovanja vladajuće manjine.

Izvor:Mahmed Elezović:Marketing vjerskih organizacija(Gradska-Ljubuški 2010.) 

2651 Posjeta 2 Posjeta danas