MAHALA-je bila zaseok ili manja gradska četvrt;
ŠEHER-je veće gradsko muslimansko naselje;
KASABA-manje muslimansko naselje;
VAROŠ-naselje naseljeno hrišćanima;
DŽEMAT-vjerska ili socijalna grupa i skupina od više sela ili mahala(zaselaka);
NAHIJA—Ova arapska riječ znači doslovno „strana,oblast,predjel“),a kao termin u turskoj administraciji ona je označavala najniže redovne turske upravne jedinice koje imaju svoju stalnu i tačno određenu teritoriju i stoje pod neposrednom upravom jednog državnog organa sa određenim prerogativima vlasti.Ove turske upravne jedinice u našim zemljama nastale su u najviše slučajeva pretvaranjem starih srednjovjekovnih župa ili vlasti u turske nahije gdje god su te župe odnosno vlasti postojale,a tamo gdje ih nije bilo formiranjem sličnih jedinica oko glavnih naselja ili utvrda u pojedinim oblastima.Prema tome,turski termin nahija odgovara potpuno našem srednjovjekovnom pojmu župa.Štaviše,svaka srednjovjekovna župa u našim zemljama postala je u tursko doba nahijom.Ukoliko se nahije ne nazivaju po imenima starih župa,one se skoro uvijek nazivaju ili po imenu glavne utvrde,ako je ona postojala i nije od Turaka napuštena,ili prema glavnom naselju u toj župi.Samo treba naglasiti da svaka srednjovjekovna župa kao geografska jedinica koja se pod Turcima zvala nahijom ne predstavlja uvijek tursku nahiju kao upravnu jedinicu,što je sasvim razumljivo kad se zna da je tih župa bilo često vrlo malenih…
Nahije kao upravne jedinice su često,naročito u prvom privremenom uređenju,bili,pogotovo u vojnoj organizaciji spahija,sinonim sa terminom vilajet.
Od nahija kao redovnih upravnih jedinica treba razlikovati još i ztv.vlaške(stočarske) nahije.To su opet bile obično stare geografske jedinice,župe i oblasti,naseljene pretežno stočarskim stanovništvom,autohtonim ili naseljenim,sa unutrašnjom samoupravom,mnogim povlasticama i posebnom vojnom organizacijom.Te organizacije bile su podvrgnute direktno sultanu,beglerbegu ili sandžakbegu dotičnog sandžaka,a unutar svoje organizacije upravljali su se po svojim starješinama vojnim vojvodama i harambašama i građanskim:knezovima kao starješinama nahija,primićurima,starješinama sela i katunarima,starješinama katuna.
KADILUK ILI KAZA—Najčešće i skoro redovno upravna jedinica koja se nalazila između osnovnih redovnih upravnih jedinica,sandžaka i nahije bila je kadiluk ili kaza.Arapska riječ kaza kao upravni termin u sistemu turske upravne podjele označuje područje na koje se protezala stvarna i teritorijalna nadležnost jednog kadije.Naziv kadiluk(od arap.kadi-„kadija“,sudija) i tur.nastavka lik) ima isto značenje,samo ono znači još i samo kadijsko zvanje.Kadije su u turskom državnom uređenju bile prvenstveno predstavnici pravosuđa,pa bi po tome kaza ili kadiluk bila jedinica sudskog uređenja.Ali kako su kadije u Turskoj imale vrlo široke čisto upravne nadležnosti,to je kaza ili kadiluk kao teritorija na koju se protezala nadležnost jednog kadije bila stvarno redovna upravna jedinica u svim oblastima u kojima je bilo muslimana.Svaki kadiluk obuhvatao je veći ili manji broj nahija,prema tome da li je brojčana snaga muslimanskog stanovništva u izvjesnom području bila manja ili veća.Ako je u jednom sandžaku muslimansko stanovništvo bilo rijetko,onda se teritorija kadiluka mogla da poklapa sa teritorijom čitavog sandžaka.Tako je bilo čitavih sandžaka u kojima je postojao samo jedan kadiluk.Štaviše,teritorija jednog kadiluka,odnosno nadležnost kadija jednog kadiluka nije se morala poklapati ni sa granicama dotičnog sandžaka,nego je mogla da prelazi preko tih granica i da obuhvata nahije drugog sandžaka.Ako se u jednoj oblasti broj muslimanskog stanovništva povećavao-islamizacijom ili kolonizacijom-onda je,uporedo s tim procesom,rastao i broj kadiluka.
NIJABET
U kadilucima sa jačom brojčanom snagom muslimana kadije su u svom sjedištu i u sjedištima udaljenijih većih nahija postavljale svoje zastupnike koji su se zvali NAIBI(ar.punomoćnik).Oni su na određenom području,u jednoj ili više nahija,vršili sudsko-administrativne poslove koje im je prepuštao kadija dotičnog kadiluka iz djelokruga svoje stvarne i teritorijalne nadležnosti.Područje nadležnosti naiba zvalo se NIJABET,a moglo je da se prostire na jednu ili više nahija.kako kadije nisu uvijek postavljali naibe u nahijama svoga kadiluka to nijabeti nisu ni predstavljali neku rdovnu kariku u sistemu turske upravavne podjele.
Izvor:Hazim Šabanović-Bosanski pašaluk(1982).