Riječ balkanizacija nikad nije imala ni pozitivno ni neutralno značenje,za razliku od pojma Balka.Riječ balkanizacija-jedna je od najvažnijih izvedenica riječi Balkan-nastala je nakon Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata.Simptomatično da balkanizacija najčešće označava proces nacionalističke fragmentacije nekih ranijih geografskih i političkih cjelina u neke nove,problematične i nesigurne državice,no taj pojam nije nastao tijekom stogodišnjeg razdoblja kad su se balkanski narodi postupno oslobađali od Turaka. Taj je termin,naime,skovan krajem Prvoga svjetskog rata,kad je nastala samo jedna nova država na već postojećoj karti Balkana:Albanija.Sve druge zemlje formirane su još u 19.stoljeću.Zapravo se dogodilo da je mnogo malih zemalja nastalo nakon Prvoga svjetskog rata raspadom dvaju carskih država,onih kojima su vlDli Habzburgovci i Romanovi,kad su nastale Poljska,Austrija,Čehoslovačka,Latvija,Estonija i Litva.Nastanak Jugoslavije je,tehnički gledano,bio neka vrsta obrnute balkanizacije.Raspad Austro-Ugarskog i Ruskog Carstva nalikovao je ranijem raspadu Otomanskog Carstva,a pojam balkanizacije koji se koristio pri usporedbama ušao je u politički rječnik tek nakon niza primirja kojima je okončan Prvi svjetski rat i zapečečena nova podjela Europe.
Pojam balkanizacija počeo se ponovno koristiti početkom procesa dekolonizacije nakon Drugoga svjetskog rata,kad je ušao u francuski politički rječnik,tijekom oslobađanja afričkih zemalja.Otprilike u to vrijeme riječ balkanizacija sve se manje vezivala za međunarodne odnose,a sve je više postajala sinonim za nepouzdanost,letargiju,korupciju,neodgovornost i neučinkovitost.Ipak,čak i kad se koristila u drugom kontekstu,u ovom slučaju u kontekstu Afrike,ni tu nije bila u potpunosti odvojena od svog geografskog podrijetla.
U zadnjih nekoliko desetljeća,međutim,posebno u Americi,pojam balkanizacija sasvim je odvojen od svog geografskog podrijetla i paradigmatski se veže uz cijeli niz problema.Često se koristi kao značenjska suprotnost idealu procesa stapanja(melting pot).Ta riječ više ne znači samo rascjepkavanje,stvaranje manjih entiteta koji ratuju jedni s drugima ili se sukobljavaju politički,već se primjenjuje na svaku društvenu podjelu potaknutu etničkim,rasnim,pa čak i rodnim ili spolnim uzrocima.Balkanizacija se izjednačava i s multikulturalizmom,ali se koristi i u značenju pretjerane specijalizacije,ili kao metafora za postmodernizam ili postkomunizam.Kako rekoh,to više nema gotovo nikakve veze s Balkanom,baš kao što i pojam bizantinsko danas ima malo veze s Bizantskim Carstvom,već se upotrebljava za nešto vrlo zamršeno ili vrlo složeno ili,u negativnom smislu,za spletkarenje ili prijetvornost.Većina ljudi koja koristi tu riječ vrlo vjerojatno ni ne zna njezimo podrijetlo.