Risto Miličević(1922-2012),u svojoj knjizi „Hercegovačka prezimena“,koja možda na najpotpuniji način obrađuje porijeklo porodica iz Hercegovine,pa i fenomen neobičnih ili smiješnih prezimena koji se,kako je isticao,počesto nametne u našim šaljivim razgovorima.
Mladi naučnik iz Hrvatske Domagoj Vidović,dr.onomastike,naučne discipline koja se bavi proučavanjem imena,kaže da postoje četiri temeljna izvora nastanka prezimena:
–osobna imena
–nadimci
–nekakva zanimanja nosioca
–porijeklo
Dosta prezimena nastalo je od nadimaka.Ona su najizraženija u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini.Ta prezimena tipa Motika,Guzina,Lešina,Koljibaba,Mučibabić,Čorluk…Kod bh.naroda prezimena se uvode krajem 17. i početkom 18.stoljeća.
Među zanimljivima su ona prezimena nastala po imenu raznih vrsta životinja(zoonimi).To su primjerice:Kenjčević,Buba,Kokot,Bubica,Ćuk,Mačak,Guska,Jastreb,Miš,Mrav,Teletina,Ždral,Ovca,Ovčica,Junac,Krmek,Peš,Kokošar,Patak,Prasac,Pelikan,Oroz,Šaran,Guja,Jaredić,pa sve do Zvijeri.
Nadalje,prezimena nastala po nadimku predaka vrlo su neobična,a među njima su primjerice:Duda,Cigo,Karo,Kotlo,Oborina,Vreća,Vrečetina…a neka su i prilično nepristojna pa su ih njihovi nosioci često mijenjali:Sprčić(Metković),Guzin,Guzinović,Šupčić(srednja Bosna),Pičuga,Drkenda,Kureš,Kuraja,Kuraica,Prce,Pizdolać,Prkačin,Drkić,Kopilaš,samo su neka od njih.
Narod je neka od tih prezimena i „opjevao“ pa se spominjalo:“Oj,Pičeta ime dično“ ili „Mirko Raguz uzo Maru Zaguz“,ili,“Pazi Guzina da ti ne izgori prezime“,ili „Kome si dao šećer-Kurešu,da prostiš“,neki su od Miličevićevih zapisa.U Hercegovini se i danas šale,pa opisujući „nevrijeme“ spominju prezimena:Sjevalo,Puhalo,Padalo.
Zabilježena su još prezimena:Slinić,Drakula,Vištica,Budalica,Balavac,Čatrnja,Čiko,Droce,Namet,Peško,Nogalo,Tuka,Nosić,Okoliš,Kljun,Obućina,Žmiro,pa sve zaključno s vrlo aktuelnim prezimenom Džamahirija.
Medar,Čoban,Svinjar,dio je imena koja imeju veze sa zanimanjem predaka.
A prezimena inspirirana jelovnikom su:Mlaćenica,Kiseljica,Žetica,Čimbur,Kupuslija,Krtolica,a od njih nisu daleko ni Oblizalo ili Ogrizović.
Tu su i prezimena po alatkama ili predmetima poput prezimena:Lula,Stolica,Sjekirica,Šator,Sablja,Sać,Šubara,Opanak,Toljaga,Topuz,Lonac,a dio njih veže se uz „opise“ predaka:Ždero,Žderić,Bitanga,Đon,Lopina,Banda,Derikučka,Bubalo,Dangubić,Dugonja,Ljuta,Suhonjić,Lažetić,Zucalo,Zlopaša,Ljendarić,Gadara,Kenjar,Zlikovac,Kopilaš,Šupljeglav,kusalo,Mumalo,Rikalo,Pištalo,Tupanjac,Maslać,Trutina,Zlomislić,Šteta,Runjevac,Šalvarica,Rudno,Pupo,Jarak…
Ne treba zaboraviti ni Palikuće,Koljibabe,Koljivratove,Bjeloglave i Brašnoglave,a konačno ni Bedevije.
Vidović kaže:Prezimena najviše govore o onome ko je nadjenuo to ime,odnosno prezime.Obično nadimak nećete sami sebi nadjenut.To vam nadjene neko sa strane.Obično je to neki anonim,ima suprotno značenje.Sjećam se jedne tučnjave u kojoj je krivac bio određeni mrvica.Čovjek iz suparničke ekipe došao je i pitao ko je taj mrvica,izašao je čovjek visok dva metra i 120 kila,tako da „koljibaba“ može označavat nešto sasvim suprotno,neku mirnu osobu.Rugačički mentalitet na brdovitom Balkanu poprilično je razvijen-ističe Vidović.
Hercegovina nije jedini rasadnik neobičnih prezimena.U susjednoj Hrvatskoj jednako se mogu pohvaliti svojim primjerima.Dr.Vidović je podsjetio da u Imotskoj krajini obitavaju Bitange ili Lešine,na području Dubrovnika Oblizalo i Smrdelj,u Konavlima je bilo i Penisovića.zanimljivo,u prošlosti je bilo osobnih imena kao što su Brzizec,Munikoza,Pratež,Vatavuk ili Vrtiprah.
Risto Miličević je popisao više od 2.500 prezimena i utvrdio njihovo porijeklo.
Izvor:AVAZ(21.01.2016.)