Nisu svi Bošnjaci koji su prosperirali u osmanskom društvu prihvatili islam kroz devširmu.
Neki su to činili slobodnim izborom.
Za Ahmed-pašu Hercegovića,sina hercega Stjepana Vukčića Kosače,Hazim Šabanović kaže da je „otišao u Istanbul“ i „prigrlio islam“.
Prema Šabanoviću,on je nakon svađe s bratom oko nasljedstva utočište potražio u osmanskoj prijestolnici u kojoj je srdačno primljen.
Obavljao je različite dužnosti.Počeo je kao mir-i alem(državni zastavnik),potom je postavljen za sandžak-bega pokrajine Hamid,te Burse,zatim za beglerbega Anadolije,a onda je biran za kapudan-pašu(kapetan mornarice) te velikog vezira u pet navrata.
Nedaleko od Edirnea,u malom mjestu Kesan,sagradio je han,česmu,hamam i džamiju 1511.godine.
Iz iste godine potječe njegov kompleks u gradu Urla kojeg su nekada činili džamija,turbe,šadrvan i hamam.Sačuvani su samo ostaci hamama i džamije,poznate kao Kapan džamija.
Općina Urla danas ulaže znatan napor da se lokalitet hamama arheološki istraži i ponudi kao nezaobilazna kulturna i turistička značajka,a novija istraživanja obavio je izmirski Institut za tehnologiju.
U Ahmed-pašin vakuf ubrajaju se i hamam i dućani u Bornovi(dio Izmira),tri stotine dućana u predgrađu Guzelhisara,dvije stotine dućana u predgrađu Usaka,te karavan-saraj u Kutahyi.
O luksuzu u kojem je živio svjedoči popis imovine sastavljen poslije njegove smrti.
Među ostalim predmetima iza njega izdvaja se zlatni poslužavnik težak 17,6 kilograma,čija je vrijednot procijenjena na 234.000 akči.
Izvor:Haris Dervišević-STAV;