U četvrtak poslije podne, član Predsjedništva BiH Dragan Čović sastao se u Beogradu s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. Iako je Čović izjavio da je taj sastanak planiran ranije i da je slučajnost što on dolazi nekoliko sati nakon sastanka srbijanskog državnog vrha s političkim predstavnicima entiteta Republika Srpska, analitičari misle suprotno.
Sveučilišni profesor, analitičar političkih dešavanja dr Slavo Kukić naglašava da nema slučajnosti u terminu Čovićeve posjete Beogradu, kao ni u njegovom pismu visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Valentinu Inzku, prije nekoliko dana, u kojem navodi da su “Hrvati u BiH, u posljednje dvije decenije sustavno lišavani svojih legitimnih prava”, predlažući modele preustroja BiH.
“Osim toga, Čović je nedavno izjavio da, gdje god nije bilo Herceg-Bosne, Hrvati su tobože nestali. Pismo visokom predstavniku i članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), nema nikakvu novinu u sebi, reciklirano je ono što on ponavlja petnaest godina. Ono što jeste novina i eksplicitno je iskazana, vezano je za modele preuređenja Bosne i Hercegovine koji garantiraju jednakopravnost Hrvata”, navodi Kukić i dodaje:
“Onaj tko je pažljivije čitao taj tekst mogao je vidjeti da je prvi preporučeni model reorganizacija Federacije, koji ugerira zaključak kako on funkcionira kao instrument politike Milorada Dodika – jer, ako već hoćeš preurediti Bosnu i Hercegovinu, pa i reorganizirati teritorijalno, na način koji jamči ravnopravnost Hrvata, onda se ne može iz te reorganizacije izuzeti Republika Srpska. Ako nju izuzimaš, žrtvovao si 230.000 Hrvata po popisima iz ‘91. godine i definitivno rekao: ‘To isporučujem Miloradu Dodiku, a ja ću hrvatski entitet ili hrvatsku državu, za koju ću se u nadolazećim godinama zajedno s Dodikom boriti, pokušati realizirati.”
Da je to bilo moguće, ističe Slavo Kukić, učinilo bi se to ‘93. i ‘94. godine.
“Ali, sasvim izvjesno, Čović će se zadovoljiti i puno manjim prostorom, od Stoca do Livna, pri čemu će morati dosta muke imati sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom, i još više muke će imati sa Srednjobosanskim kantonom. Hoću reći – sva ta priča potvrđuje da on i Dodik ne djeluju odvojeno, da djeluju koordinirano, pri čemu u prvom planu nisu njegovi ciljevi za Hrvate. Nego – je li svjestan toga ili nije, ne znam – on je, naprosto, instrument Milorada Dodika”, ocjenjuje Kukić.
Sastanak s Vučićem, Čovićeva je podrška partneru i prijatelju Dodiku, u vrijeme osporavanja referenduma i jasnog stava međunarodne zajednice da je on antiustavni i antidejtonski, smatra politička analitičarka Ivana Marić.
“S obzirom da to nije ranije najavljeno iz ureda gospodina Čovića, smatram da ima vezu sa referendumom, jer jedan takav susret bi trebao da se ranije najavi. Malo je upitno zašto razgovor samo njih dvojice? Šta je cilj, zbog čega razgovaraju dva, tako visoka dužnosnika dvije države?”, pita se Marić.
Ivana Marić konstatuje da je to, u stvari, onaj odnos između Dodika i Čovića, “jako blizak partnerski odnos koji ne vidimo uporište u vlasti, u kojoj nisu zajedno niti na jednom nivou, tako da to već dugo godina ostavlja prostora za špekulacije o tome na čemu se zasniva taj odnos”.
“Pretpostavljamo da su to neke međusobne usluge i da je sada došao red na Čovića da vrati uslugu Dodiku. On je čak ušao u nekakvo razmimoilaženje mišljenja sa HDZ-om Hrvatske (Hrvatska demokratska zajednica), što je inače rijedak slučaj, pa je tako Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, oštro osudio provođenje referenduma, dok Čović ima jako blisku priču Dodikovoj, i na taj način ga podržava”, riječi su Ivane Marić.
Traženje imaginarnog teritorija
Sastanak člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića, sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, poklapa se s objavom stavova Vijeća za provedbu mira o referendumu u RS, i teško bi bilo pronaći argumente da je to slučajnost, smatra Amer Bahtijar, novinar portala Tačno.net.
“Uopšte nije slučajno, kao što nije slučajno ni pismo koje je Dragan Čović nedavno uputio visokom predstavniku. Jasno je da se radi o dogovoru Čovića i Dodika, gdje mu Čović u ovom trenutku služi kao neko ko će reći da nije problem Bosne i Hercegovine samo Milorad Dodik, nego da postoji mnogo ozbiljniji problem. Ono što je, čini mi se, važno iz ove Čoviće posjete Beogradu jeste da je pitanje Milorada Dodika samo prvi problem, jer ukoliko zaista prođe ova priča o referendumu, možemo očekivati puno ozbiljnije probleme. Taj ozbiljniji problem jeste ono što je Čović već najavio prilikom obilježavanja Herceg-Bosne – traženje da se dobije teritorij. Taj teritorij je imaginarni, to je ustvari Herceg-Bosna”, kaže Bahtijar, te zaključuje:
“Međutim, ono što zaboravljaju i Dodik i Čović jeste da bi urušavanje Dejtona, na kraju priče, možda moglo koštati i jednoga i drugoga jako puno”.
slobodna evropa