Aziz Hadžihasanović: Sehare Alije Isakovića

alijaisaDnevnik:“Listići post partem-Sarajevo“(2006)

Utorak,23.novembra 1993.

Uz snažno granatiranje grada u Sarajevu je obavljena promocija Rječnika muslimanskog naroda.Autor ovog obimnog djela je književnik Alija Isaković.

Isakovićevu pasionarsku upornost da iz starih,već crvotočnih sehara i čekmedža pokupi,sredi i objasni novim generacijama riječi,pojmove,akcente,fonetiku i njene nijanse govora bošnjačkog naroda-pratile su različite reakcije.

Jedni su srcem odobravali tu upornost i ti su se postupno umnožavali;drugi su opet okretali glavu od svega toga,a treći su svaki Isakovićev izlet u jezičku baštinu bosanskih Muslimana,a tih nije malo,dočekivali na nož,osporavali,sumnjičili,ismijavali,posmjehivali se ili osuđivali.

Alija Isaković,tih i šutljiv na svoj način,išao je svojim putem.Tragao je po jezičko-lingvističkim razvalinama nesrećne bosanske istorije i strastveno tragao za zaboravljenim,zatomljenim i najčešće zaboravljenim riječima koje su nekad iskazivale bosansko-muslimansku i tugu i radost,i dobro i zlo,i pamet i ludost,i sreću i nesreću,i dobitak i gubitak muslimanskog naroda kao autentičnih drugih riječi,pojmova,vjera i običaja.

Književnik Alija Isaković liči na upornog i temeljitog istraživača zlata po zlatonosnom bosanskom jezičkom jezičkom koritu.Ponekad pronađe samo prividno zlatkast kamičak i njegovi osporavatelji jedva čekaju da grmnu i natalambase istraživača proglase neznalicom i nacionalističkim opsjenarom.

Ponekad opet otkrije pravi,veliki zlatni grumen i nastane među njegovim osporavateljima i zavidljivcima smiješna metamorfoza-otkriveno zlato prikazuju pukim slučajem,a istraživača proglase izabranikom fortune ili jednostavno prisvajaju i svojataju otkriveno zlato.Vrijednost mu ne mogu osporiti.

Ima,dakle,u Isakovićevom intelektualnom pasionizmu ne malo jezičkih imitacija pravog zlata koje,kao takve,kao sve umjetno i nategnuto,neće odoljeti vremenu,ali je daleko više,mnogo više,pravog zlata koje će,s pravom,bogatiti i uljepšavati svekoliku bosanskohercegovačku baštinu,a muslimansku posebno.

Isakovićeva pasionirana zagledanja u crvotočne sehare i čekmedže zato valja prihvatiti kao važan,koristan i pošten istraživački napor u prilog kulturnog i duhovnog bogatstva čitave Bosne i Hercegovine.

Izvor:“Oslobođenje“-Zapisi iz doba prvih stopa genocidnog nasilništva u BiH(2016).

Izbor:Kemal Mahić

1713 Posjeta 1 Posjeta danas