Oduvijek smo imali sjajne umjetnike,kojim bi se ponosile mnogo veče zemlje.Toj plejadi pripada slikar i grafičar Safet Zec(73),kojeg nazivaju bosanskim Michelangelom.
Rođen je 1943. godine u Rogatici.Kroz školovanje u Umjetničkoj školi u Sarajevu, ostvario je virtuozna likovna djela.Ismet Mujezinović ga je,kaže, uveo u svijet kreacija.Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu završio je 1969, a tri godine potom postdiplomski studij u klasi profesorice Ljubice Sokić.Član je svih značajnijih umjetničkih asocijacija u Evropi i dobitnik brojnih nagrada.Posebno izdvaja Šestoaprilsku nagradu njegovog Sarajeva, koju je dobio tek 2015.,te orden za umjetnost i književnost Republike Francuske, kada je 2007. proglašen i vitezom umjetnosti.
Zec nije samo bosanski, on je i svjetski slikar!Djela su mu izložena u svim značajnijim evropskim i svjetskim galerijama i muzejima, a 2014. se pridružio najvećim majstorima slikarstva u historiji, kada je nakon četiri stoljeća, na upražnjeno mjesto u centralnoj rimskoj isusovačkoj crkvi, kapeli „Della Passione“, smještena njegova figurativna kompozicija „Skidanje Isusa s križa“, koju je javnosti tada predstavio papa Franjo!
-Protiv djela sam koja neko mora da vam objašnjava, ali i onih koja nemaju direktni vizuelni kontakt sa posmatračem- naglašava Zec.
Zovu ga i slikarom poetične i traumatične Bosne, jer je na platno prenio ono najbolje iz nje,kao što je Srebrenički opus.Taj omaž ljudskom stradanju uskoro će zatvoriti velikom izložbom „Egzodus“, od 13. maja do 26. novembra u okviru 57. Venecijanskog bijenala.Poziv za ovu najveću svjetsku likovnu smotru dobio je od čuvene crkve „Pietta“ i direktora Massima Zuine.
- Ta crkva sva svoja dobra posvećuje djeci, siročadi, udomljuje ih i školuje.Vidjeli su moje opuse,cikluse posvećene probosanskoj tragediji, i pozvali me da napravimo ljudski umjetnički apel za vrijeme bijenala.U centru će biti dijete, jer trenutno se vodi pet-šest ratova na nekoliko strana.Niko ne bi bježao tek onako iz domovine.
- I ja sa roditeljima kao beba bježao sam 1943. iz Rogatice preko Romanije za Sarajevo, pa ponovo 90-tih iz Sarajeva sa mojom porodicom prema Italiji.Želimo vratiti pažnju na sirijske izbjeglice i poručiti da ne treba njih zaustavljati, nego ratove.
Najesen ga čekaju mnoge obaveze te velika izložba u Londonu, mada stalno govori da je umoran od izložbi.Nagovještava da će njegov sarajevski prostor zaživjeti kao muzej.
Izvor:Merima Čustović(autor),VISIT B&H,mart 2017.
