Ne zna se tačno kad su se počele izrađivati četke u pravom smislu te riječi,ali je poznato da su još u drevnoj Kini,prije
6000 godina,izrađivane četkice od dlaka crnog zeca,zelene lasice i bijelog jarca, a korištene su u kaligrafiji.
3000 p.n.e. Egipćani su koristili četkice za pisanje hijeroglifa na papirusu( pravljene su od trske koja je omekšana), istovremeno su pravljene i četkice koje su se koristile prilikom šminkanja.
U starom Rimu su za rašćešljavanje kose korišteni češljevi(pecten), a koristili su ih podjednako i muškarci i žene.Nije sigurno da li su se koristile i četke, iako bi mnogi držači, koje obično smatramo dijelom ogledala, mogli biti njihovi dijelovi.Jedno je sigurno, a to je da su se u doba Rimljana izrađivale krijeste za centurione i to sličnom metodom izrade današnjih četki od konjske dlake.
Četkarski zanat na ovim prostorima ima, može se reći, višestoljetnu tradiciju i nekada je ovaj, sada već neobični zanat, brojao veliki broj zanatlija.Danas je Remzija Balagić, jedini u Bosni i Hercegovini koji se bavi četkarskim zanatom.Zanat je naslijedio od svog oca Age Balagića,koji je počeo učiti sa svojih 14 godina kod svog majstora Jahijela Fincija, kod njega je i položio ispit za četkara.Finci je imao radnju u Gazi Husrev-begovom bezistanu.1941. godine Nijemci su mu odnijeli sve iz radnje, a kada je nastavio 1945. godine, tadašnja vlast mu je zabranila trgovinu, pa je morao raditi u bolnici „Koševo“kao ekonom.Nije mu dato pravo na penziju,te nakon toga, u 75. godini života,biva natjeran da se ponovo počne baviti četkarskim zanatom.
Da ovaj zanat nije isključivo muški, dokazale su i gospođa Sufura Teskeredžić i gospođa Katarina Šmit, koje su posjedovale radnju u ulici Kovači, a zatvorila ju je nekih 70-tih godina prošlog stoljeća.
U Cazinu postoji zadruga četkara, ali niko se tamo više tim zanatom ne bavi.
Četkarski zanat i sam način izrade, nije se u biti promijenio.Četke se i danas izađuju ručno, visoke kvalitete i raznih namjena, za kućanstvo,zatim tu su četke za mašine, pekarske, dimnjačarske, pčelarske, četke za molovanje, farbanje i slično.
Od materijala se koristi konjska dlaka, goveđi rep, dlake od svinje, jazavca, kune, najlon, konac, željezo i drvo.
Izvori:ZANATI,Obrtnička komora KS,2013.
