Domovina roda mimoze, biljke pahuljastog cvijeta iz porodice akacija, je daleka Australija.
U ove dijelove svijeta najprije je stigla u 18. vijeku na obale Francuske.Kasnije je počela da se uzgaja u Italiji,Rusiji, na Jadranu.
U južne krajeve Mediterana,pa i obale Bokokotorskog zaliva,stigla prije jednog vijeka.
Prijaju joj mjesta bez vjetra, sa mnogo sunčanih dana.Osim cvijeta i gajenja u cilju dekoracije zelenih površina, drvo se koristi u industriji namještaja.
U kozmetici postoje preparati sa mirisnom notom mimoze.
U cvijetnoj simbolici predstavlja ženstvenost,osjećajnost,slobodu.
Mimoza je na obale Bokokotorskog zaliva stigla sa brodovima pomoraca prije više od 100 godina.Nekada se od sredine decembra do kraja marta,kada je vrijeme cvjetanja,žutjela obala od Kotora do Herceg Novog.
- godine pokrenut je Praznik mimoze,manifestacija u čast ovog cvijeta, ispraćaja zime i karnevalskog dočeka proljeća.Danas se posljednja oaza biljke nježnih pupoljaka i još nježnijeg mirisa nalazi u četiri mjestašca Bokokotorskog zaliva(Zelenika,Kumbor,Đenovići,Baošići).
Drvo mimoze može da naraste i 10 metara u visinu.Da bi počelo da cvijeta potrebno je da prođe pet do šest godina.Po stablu može da se nabere 30 do 100 kilograma, u zavisnosti od veličine krošnje.
Grane ne smiju da se kidaju, već da se zalamaju.Također,ne smije da se uništavaju osnovne grane, već one tanke.Bere se dok su bobice budućeg paperjastog cvijeta još zelenkastožute.Potom se ostavljaju da se rascvjetaju u kućnim uslovima.To se postiže tako što se uvijaju u listove starih novina,poput beba, i potapaju u plastične kade sa vodom, na temperaturi od 40 do 50 stepeni, dva dana.Tek tada su buketi spremni za transport i da po prispjeću ostanu svježe i paperjaste, nekoliko dana.
Ako je toplo ljeto i ima puno kiše u septembru mimoze brže procvjetaju.Ako je suha jesen onda se na cvijet čeka do Nove godine.Hladnija ljeta budu uzrok da se sve pomjeri za januar, ali onda ima cvijeta do kraja marta.
Razlikuju se rana,srednja i kasna „talijanka“- po boji, mirisu i veličini cvijeta i pera(zelenih listova).Nekada su Bokelji uzgajali „domaću“ mimozu koju karakteriše sitan cvijet, ali nažalost njoj prijeti nestanak.
Izvor:Magazin,2018.godine.
