“Nisam imao priliku da probam ovdašnje trešnje, nažalost nije sezona, ali sam vidio dobre voćnjake. Postoje vrlo dobri uslovi za proizvodnju trešanja. To je važno u kontekstu toga da je posljednjih desetak godina proizvodnja trešanja, time i potražnja, porasla u svijetu za pedeset posto. Vjerujem da i Bosna i Hercegovina može slijediti te trendove. Potrošači diljem svijeta žele dobru i kvalitetnu trešnju”, smatra ugledni profesor, naglašavajući da je svugdje u svijetu problem radna snaga.
U svom predavanju stavio je naglasak na uzgoj trešnje u zatvorenim prostorima, natkrivenim redovima, plastenicima i drugim oblicima zatvorenih prostora.
“Ideja je vidjeti kako se može uzgajati trešnja u izmijenjenim mikro momentima kako bi bila što korisnija za proizvođača. Za uzgoj trešanja u tim okolnostima veoma su važne podloge koje smanjuju bujnost stabala. Naravno, postoje i regulatori rasta i druge sredstva koja omogućavaju uzgajanje trešanja u zatvorenim prtostorima”, pojasnio je Gregory Lang.
Trešnja poizvedena u zatvorenim prostorima jednakog je kvaliteta, okusa i slatkoće, nešto je veća te je primijećen povećan sjaj, vjerovatno zbog smanjenog utjecaja klimatskih faktora.
Langov domaćin u Mostaru bio je dekan na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” Amhed Džubur koji smatra kako uzgoj trešnje može biti veoma unosan ako se odabere odgovarajući uzgojni oblik i pravi sortiment.
“I pored duge tradicije u Bosni i Hercegovini imamo samo nekoliko sorti koje su adekvatne i to određuje njihovu cijenu. Današnjim predavanjem, uz obilazak plantaža u Hercegovini, ćemo napraviti presjek trenutnog stanja po pitanju uzgoja trešnje i šta ugledni profesor predlaže kako bi osavremenili ovaj tip voćarske proizvodnje i kako bi on u gustim sklopovima sadnje postao još kvalitetniji”, izjavio je Džubur.
On kaže da kod nas postoji svega nekoliko plantaža koje su napravljene po savremenim sistemima guste sadnje i s podlogama koje nisu trensule. Ti nasadi daju odlične plodove, dobre prinose i mogu dobro da se prodaju.
“Velika većina trešanja na području Hercegovine su trešnje s vrlo zastarjelim sortimentom, rane trešnje i nemaju skoro nikakvu tržišnu vrijednost. Rade se određeni eksperimenti na nekoliko nasada sa sortama trešnje ekstremno krupnog ploda koje rađaju već početkom maja. Ova stručna posjeta nam je dragocijena jer je trenutna plantažna proizvodnja trešnje u Hercegovini veoma loša”, kaže Džubur.
Jedan od studenata Mahmut Alendar upisao je Agromediteranski fakultet prije dvije godine jer se želi baviti voćarstvom, što je duga tradicija u njegovoj porodici.
“Imamo trešnje, višnje, vinovu lozu, voćarstvo je perspektiva ovog prostora. Ovakva predavanja mogu biti veliki korak u našem stručnom usavršavanju”, kazao je Alendar.
Predavanje o temi “Proizvodnja trešnje u izmijenjenom mikroklimatu – Mreže, redno zasjenjivanje, visoki tuneli, plastenici”, kao i cijela posjeta našoj zemlji, organizirana je kao dio saradnje Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” s Poljoprivrednim fakultetom u Banjoj Luci, kompanijom Jaffa Komerc Blagaj, Ambasadom SAD-a i uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta.