ZLATO

ZLATO

Kroz historiju ljudi su željno tražili taj sjajno žuti metal.Kristale zlata susrećemo rijetko u prirodi.Pojavljuju se u obliku tankih pločica,žica,grančica,sitnog trnja i mahovinastih agregata.Na nekim lokalitetima u svijetu nađeni su grumenui zlata teški nekoliko desetina, pa čak i preko stotinu kilograma(153,16 kg).Zlato ima veliku gustoću tako da bi zlatna kocka čije su stranice nešto manje od 40 cm težila otprilike tonu.

U Bosni je zlato ispirano u dolini Vrbasa,prvenstveno u okolini Gornjeg Vakufa i Lašvi, dok u Bakovićima kod Fojnice ima pirita i limonita koji su zlatonosni.Zlatni predmeti obično nisu načinjeni od čistog zlata.Pri ocjenjivanju zlatnih predmeta govorimo o karatima zlata.Čisto zlato ima 24 karata.Zlato od 12 karata ima polovinu čistog zlata,a druga polovina je neki drugi metal(srebro ili bakar).

Preko podacima Svjetskog vijeće za zlato, tokom proteklih 6.000 godina iskopano je više od 125.000 tona zlata.Mada su drevne civilizacije bile čuvene po zlatu, više od 90% ukupne količine zlata iskopano je u proteklih 150 godina.Zlatna groznica započela je 1848.g.,kada je u Kaliforniji pronađeno zlato u rijeci Amerikan.Zbog grozničave potrage za zlatom more tragača preselilo se u to područje.Otprilike u isto vrijeme zlato je pronađeno i na drugom kraju svijeta, u tek naseljenoj Australiji, na više lokaliteta.Tokom narednih 10 godina broj stanovnika Australije udvostručio se jer su se optimistični tragači za zlatom tamo preselili iz raznih krajeva svijeta.U blizini Kalgoorlie-Bouldera, u zapadnoj Australiji,1893.g. pronađeno je veliko nalazište zlata.To su „zlatom najbogatija 2,5 km kvadratna na svijetu“,a tamo se nalazi i najdublji otvoreni kop zlata(dubok 400 metara).

Australija je danas treći proizvođač zlata na svijetu,zapošljava 60.000 ljudi i godišnje proizvede oko 300 tona zlata.Drugi proizvođač zlata su SAD,a najveći proizvođač u svijetu je Južnoafrička Republika, i to više od 40 godina.Ta država proizvede oko 40% ukupne svjetske količine zlata.Svake godine širom svijeta iskopa se više od 2.000 tona zlata.

Šta se dešava sa svim tim dragocjenim metalom?Nešto zlata još uvijek se koristi za izradu novca.Znatne količine pretvaraju se u zlatne poluge,koje se pohranjuju u trezorima banaka.Trenutno se od 80% ukupne količine zlata godišnje izrađuje nakit.SAD čuvaju najviše zlata u bankama,ali kada je u pitanju nakit,Indija je prva po količini koju posjeduje.

Osim što je dragocjen i lijep,ovaj mekani matal izuzetno je izdržljiv.Egipatski faraoni vjerovatno su otkrili da je zlato otporno na koroziju, pa su ga koristili za izradu maski kojima su pokrivali lica mumija.Zlato zadržava sjaj jer voda i zrak koji nagrizaju druge metale zlatu ne mogu naštetiti.Budući da je otporan na koroziju i da je dobar vodič elektriciteta,zlato je idealan materijal za izradu elektroničkih dijelova,za što se godišnje potroši oko 200 tona zlata.

Jako tanki listići zlata izloženi svjetlosti postaju prozirni ali propuštaju zelenu svjetlost,a infracrvenu odbijaju.Prozirna stakla koja su prevučena tankim filmom zlata propuštaju svjetlost,ali ne i toplinu.Zato su prozori na pilotskoj kabini aviona i osjetljivi dijelovi svemirskih letjelica presvučeni zlatom.

Zlato je otporno na bakterije,pa ga stoga koriste i zubari prilikom popravljanja ili zamjenjivanja oštećenih ili pokvarenih zuba.Kad se uzme u obzir mnogostruka primjena zlata te njegova vrijednost i ljepota,tragači će nesumnjivo i dalje tražiti taj privlačni metal.

Izvor:Geografski list BiH(Mirsad Durmišević,prof.)

2273 Posjeta 1 Posjeta danas