Mostar je austrougarske okupaciju dočekao kao urbano naselje s dominatnim karakteristikama orijentalno-muslimanskog arhitektonskog izraza.Nova okupaciona vlast se u prvo vrijeme orijentirala na prilagođavanje zatečenih vojnih,upravnih,infrastrukturnih i stambenih objekata vlastitim potrebama.Za ovaj period je također karakteristična ubrzana izgradnja nedostajućih objekata,ali su ovi graditeljski zahtjevi često izvođeni na neodgovarajući način i bez osobitog stila.A-U graditelji u principu poštuju zatečenu muslimansko-orijentalnu arhitekturu,te nastoje uskladiti svoja arhitektonska rješenja s postojećim stanjem.
(…)Mostar je u periodu 1878-1918. godine na urbanom planu doživio velike promjene.Dio objekata iz osmanskog perioda nestao je u sklopu provođenja novih urbanističkih rješenja,dok su mnogi pretrpjeli značajne izmjene prilikom njihovih rekonstrukcija ili adaptacija.Teritorijalno širenje grada odredili su geografski uslovi,odnosno konfiguracija tla,te još neki relevantni faktori.Najveći broj gradskih mahala se u osmanskom periodu oformio na lijevoj obali Neretve.Dalja gradnja na ovom prostoru bila je bitno ograničena činjenicom da su na južnim i sjevernim prilazima gradu podignuti veći vojni objekti.Zbog toga je pažnja graditelja preusmjerena na dotad gotovo neiskorišćenu desnu obalu Neretve,gdje je bilo moguće ispoštovati savremene urbanističke zahtjeve.Ovo je otvorilo problem mostovnog i infrastrukturnog povezivanja oba dijela grada,budući da u to vrijeme jedini postojeći Stari most nije mogao ni izbliza zadovoljiti narasle komunikacijske potrebe.A-U vlastima se stoga žurilo da što prije premoste Neretvu na prostoru kod Musale,gdje je za ovakvu gradnju postojao deponovan materijal još iz osmansko perioda.Most na Musali podignut je 1882. godine uz trošak od 48.000 forinti…Most je temeljno rekonstuisan 1888.godine uz dodatnih 12.000 forinti.
-realizacija vodovoda je završena 1885.godine,a koštala je 180.000 forinti.
-Iste godine Mostar je povezan uskotračnom željeznicom sa Metkovićem.
-1891.godine Mostar je povezan željeznicom sa Sarajevom.
-Vodovod „Radobolja“ je proširivan 1894,1899. i 1903.
Zdravstveno zbrinjavanje građana podignuto je na viši nivo izgradnjom nove općinske bolnice koja je dovršena 1887.godine.Bolnica je imala kapacitet od 42 kreveta,čiji see broj u slučaju nužde mogao povećati na 54.Godine 1898.dograđen je paviljon za infektivne bolesnike.Pored bolničke,u gradu je radilo i nekoliko privatnih apoteka.Voja bolnica bila je locirana u Južnom logoru.Mostarska općina je imala i svog veterinara.
-električno osvjetljenje grada je krenulo 1911. a moralo je biti osvjetljeno sa „600 žarulja(svaka 25 svijeća) i 30 lučnih sijalica“.U jesen iste godine započeli su radovi na izgradnji gradske električne centrale.Svečano otvorenje i pištanje u rad uslijedilo je 2.6.1912. godine.
-Novi armiranobetonski most na Luci,završen je i pušten u promet 3.6. 1913. godine.
-1914.godine Mostar je dobio(zahvaljujući Mujagi Komadini)-Gradsko kupatilo(Banju).
-Posljednji gradski most(Carinski),otvoren je 9.3.1918.godine.
Pored naprije navedenih,u gradu su podignuti brojni značajni javni i privredni objekti:
-Oficirska i činovnička kasina(1885)
-Trgovačka škola(1890)
-Okružni sud i zatvor(1892)
-Hotel „Neretva“(1892)
-Franjevački samostan(1892)
-Okružna oblast(1894)..
-Vakufski dvor(1894)
-Gimnazija(1898,dogradnja 1902)
-Viša djevojačka škola(1899)
-Tvornica leda i piva(1903)
-Kotarski sud(1906)
– Biskupski ordinarijat(1906)
– Hotel“Bristol“(1906)
– Jevrejska sinagoga (1906)
– Zanatska škola (1912)
Neizbrisiv trag u urbanom razvitku Mostara u A-U periodu su ostavili:Miloš Komadina,Miroslav Loose,Rudolf Tonnies,Josip Vancaš,Carl Fitzinger,franc Blažek,Carl Kneschaurek,Maximillian David i mnogi drugi arhitekti i inžinjeri tog vremena.
-U Mostaru je od 1879. godine radila meteorolška služba.
– 1885. godine počelo je sa radom Dobrovoljno vatrogasno društvo
– Telefonski javni saobraćaj je uveden 1906.godine.Međugradske telefonske veze uspostavljene su sa Sarajevom,Trebinjem,Metković,Dubrovnik.U gradu je 1915.godine uz telefonsku centralu postojao 71 telefonski priključak.
Radila su tri moderna hotela(„neretva“,“Bristol“ i „Orijent“).
Četrdesetogodišnjica A-U vladavine umnogome je izmijenila naslijeđenu sliku grada.Mostar je 1918.g. dočekao u poodmakloj fazi transformacije iz gradskog naselja orijentalno-islamskog u moderno urbano središte zapadnoevropskog tipa.I pored toga,grad je u osnovnim crtama zadržao svoju orijentalnu fizionomiju,što mu je,prema utisku brojnih posjetilaca,davalo posebnu draž.
Izvor:BiH gradovi u procesu političke modernizacije(1850-1950);MO i SA 2013.(University press)
Priredio:Kemal Mahić
.
.
.
