Prvi broj “Bošnjaka”, lista za politiku, pouku i zabavu, uz podršku Zemaljske vlade, štampan je u Sarajevu latinicom i na bosanskom jeziku 2. jula 1891. godine. Iako je bio nosilac i oslonac Kalajeve bošnjačke ideologije i zastupnik interesa begovata, list je u periodu izlaženja do 1910. godine, odigrao značajnu ulogu u političkoj i kulturnoj emancipaciji Bošnjaka. Kroz pozdrave prvom broju lista prije 130 godina pjesnik Safvet beg Bašagić iznosi težak položaj Bošnjaka nakon Berlinskog Kongresa.
Primi pozdrav, premili spomene,
Od gorštaka sa studene st’jene,
Gdje-no soko sokoliće leže,
Gdje-no zemlja krvnu braću steže,
Gdje se bolji očekuju dani,
Gdje se štuju svoji velikani.
Ti poleće nebu pod oblake,
Da ugrabiš žarkom suncu trake
1 sneseš ih u gnijezdo milo.
Ha, „Bošnjače!” sretno tebi bilo!
Miloj Bosni stani na međniku
Miloj Bosni na ponos i diku !
Moj „Bošnjače”, oka sokolova,
Dosta slatkih prespavasmo snova,
Dosta ljutih preboljesmo rana
Kroz nekolko godinica dana*.
Već je hora, koja doći mora,
Da poletiš kao soko sivi,
Da povikneš: jošte „Bošnjak” živi;
Jošte živi, mrijet mu se neće,
Dok se zemlja oko sunca kreće.
Znaš, „Bošnjače”, nije davno bilo,
Sveg mi sv’jeta ! nema petnest ljeta,
Kad u našoj Bosni ponositoj
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do brodskijeh vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroza svoje hire
Oba stranca ko u svome šire.
I još nešto, čemu oko vješto,
Hrabri ponos i srce junačko
Nada sve se začuditi mora:
Oba su nas gosta saletila,
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ime ponosno i drago;
Eto hore, šećer razgovore!
Kucnuo je časak odlučnosti.
Da kliknemo i mi u radosti:
Zdravo sine, mile domovine,
Naš junače, ponosni „Bošnjače” !
Pozdravlja te sa krša viteže,
Živi, živi na hiljade ljeta !
Miloj majci na radost i diku,
Boreći se za otajstva sveta.
S.B. (Safvet beg Bašagić). Bošnjaku. Bošnjak 1891, 2, 2, od 9. jula.
Priredio Sadiković Halid
