Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” – Regionalno društvo Hercegovina održala je povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Ljubuškom tribinu.
Obilježavanje ovog historijskog datuma koji označava obnovu državnosti naše zemlje i proklamira osnovna načela jedinstvene i nedjeljive države u kojoj će svi narodi imati ista prava, aktuelan je i otvoren izazov za demokratske principe i budućnost Bosne i Hercegovine kojoj svi koji žive u našoj zemlji moraju težiti, poručeno je sa tribine.
Predsjednik BZK “Preporod” – Regionalno društvo Hercegovina Harun Hasanagić pozdravljajući prisutne na tribini istakao je kako je Preporod temeljna i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.
“Regionalno društvo Hercegovina osnovano je 12. juna tekuće godine sa namjerom da dodatno organizaciono i operativno uvežemo rad šest općinskih i gradskih društava Preporoda koja postoje i djeluju na području Hercegovačko- neretvanskog kantona, ali i da misiju i ideju Preporoda širimo na području istočne i zapadne Hercegovine. Sa velikom radošću smo organizirali tribinu povodom Dana državnosti BiH u Ljubuškom, u želji da zajedno podijelimo radost ovako velikog i bitnog datuma za našu domovinu, te se nadamo i očekujemo kako ćemo što skorije formirati društvo Preporoda i u Ljubuškom”, istakao je Hasanagić.
Amir Kadribegović projekt menadžer BZK “Preporod”-Regionalnog društva Hercegovina podsjetio je kako se Preporod kroz svoju dugu historiju susretao sa velikim izazovima i iskušenjima i faktički dijelio sudbinu Bošnjaka na ovim prostorima.
“Bili smo izlagani brojnim restrikcijama, ograničenjima, rad nam je bio zabranjen, oduzeta nam je imovina i objekti, ali smo kao i Bosna i Hercegovina opstali i sa ponosnom možemo reći da smo najveća kulturna organizacija Bošnjaka sa preko 60 svojih podružnica u zemlji i inostranstvu”, navodi se.
Uvodnim obraćanjem tribinu je otvorio profesor Amir Duranović, docent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Pojašnjavajući procese ZAVNOBIH-a istakao je kako se danas u naučnim krugovima sa pravom prigovara kako je BiH tada bila priznata, ali nije bila ravnopravna, te podsjetio da je izgradnja države proces, jer se za funkcionalnu državu moraju izgraditi sve vitalne institucije.
Takav proces ističe Duranović za BiH je trajao od 1943. godine i zaokružio se u 70-tim godinama 20. vijeka.
“Bosna i Hercegovina u današnjim prilikama mora težiti da u svoj društveno-ekonomski i politički sistem inkorporira sve u one koji u njoj žive na način da se osjećaju slobodnima, jednakima, ravnopravnima, svih na svakom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine”, zaključio je Duranović.
Govoreći o historijskim procesima koji su se dešavali u bosanskom jeziku profesor Edim Šator vanredni profesor na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, konstatirao je kako je sudbina bosanskog jezika često išla ruku pod ruku sa sudbinom BiH.
“Historiju državnosti BiH možemo promatrati i kroz odnos prema bosanskom jeziku. Kada god je osporavan bosanski jezik, kada je zabranjen naziv bosanski jezik, tada se i osporavala državnost, a BiH htjela dijeliti. Isto je i danas kada pojedinci pokušavaju rušiti državu a u isto vrijeme i osporavaju bosanski jezik kršeći ljudska prava”, rekao je Šator.
Tribina koja je održana u Ljubuškom protekla je u svečarskoj atmosferi i inicirala namjeru domaćina da u ovoj sredini osnuju podružnicu Preporoda kako bi već u narednoj godini organizirali niz kulturnih manifestacija iz ovog grada bogatog kulturno-historijskim naslijeđem.
Klix.ba
Zahvaljujemo Kemi, Tariku i Faruku na fotografijama
