Rođen je u činovničkoj porodici u Vitini(kod Ljubuškog) 10.marta 1924.godine.
Nakon završetka učiteljske škole u Zagrebu,u proljeće 1943.godine napušta Zagreb i odlazi u partizane u Slavoniju.Bio je neustrašiv borac jedne slavonske brigade.
U jesen 1943.godine Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske uputilo je raspis svim jedinicama NOV i POJ na teritoriji Hrvatske da se svi učitelji i drugi prosvjetni radnici stave na raspolaganje narodnooslobodilačkim odborima radi raspoređivanja na rad u školama.Tako je i Fadil Bilal otišao na dužnost učitelja u selo Levinovac kraj Voćina.
Još u jedinici je postao član KPJ.U mjestu službovanja radi i kao društveno-politički radnik.Kada je u proljeće 1944.godine saznao da mu je sestra na partijskom radu u Cazinskoj krajini i da je poželjno da idu tamo svi prosvjetni radnici koji su iz Bosne,odlučio je da se prebaci na rad u Krajinu.
U avgustu 1944.godine došao je Fadil u Veliku Kladušu,gdje je jedno vrijeme bio prosvjetni referent i radio na organizovanju prosvjetnog rada u srezu Cazin.Učestvovao je u radu kulturno-prosvjetne ekipe u Velikoj Kladuši i zajedno sa drugovima iz Okružnog narodnooslobodilačkog odbora okupljao mlade učitelje u Pećigradu radi pružanja pomoći u njihovom stručnom,vaspitno-obrazovnom i političkom radu.Na tim sastancima redovno su se održavale i metodske jedinice iz razredne nastave,raspravljalo se o organizovanju vaspitno-obrazovnog rada u tek formiranim školama,o analfabetskim tečajevima i svemu što je doprinosilo podizanju osnovne pismenosti i elementarnih znanja naroda.Na sastancima su održavana i politička predavanja,kao i kulturno-zabavni programi.
U februaru 1945.godine Fadil je bio postavljen za učitelja u Kudićima,a istovremeno je bio i sekretar novoformirane partijske organizacije za opštinu Liskovac.Bilo je to vrijeme kada se pobjedonosni završetak rata već mogao sagledati i kada su domaći izdajnici(takozvani „zeleni kadar“počeli da se povlače u šumu i da iz zasjede napadaju partizane i političke radnike.
Tako je mučki ubijen i Fadil Bilal.Bilo je to oko pola noći 29.marta 1945.godine,u selu Kudići.Nakon zločina,ujutro je mrtvog Fadila dovezao na zaprežnim kolima Ahmed Kudić,kod koga je stanovao.Kudić je ispričao da su zlikovci opkolili kuću i da se Fadil hrabro branio.Kada je pokušao bježati,mučki je ubijen s leđa.
Sahranjen je na jednom brežuljku u Pećigradu,u neposrednoj blizini škole gdje leže mnogi narodni borci.
Z.A.
Izvor:“Otrgnuti od zaborava“;Prosvjetni radnici BiH poginuli u NOR-u;Sarajevo,1983.godine
Priredio:Kemal Mahić
.
