Naredbom Zemaljske vlade aprila 1879. godine pristupilo se osnivanju gradskih općina u sjedištima kotareva kao osnovnih izvršnih organa Kotarskih ureda, Okružnih oblasti i Zemaljske vlade.
Gradsko zastupstvo se sastojalo od gradskog poglavarstva (uprave) kao njegovog izvršnog organa koje imenuje državna vlast, sa mandatom od tri godine i gradskog vijeća.
Gradsko poglavarstvo su sačinjavali: načelnik, podnačelnik, bilježnik, blagajnik, gradski ljekar i drugi privremeni ili stalni odgovorni službenici (pisar dnevničar, nadzaptija, zaptija, gradska primalja, živoder (veterinar), maltar, cestar, palitelj lampi, čuvar bikova itd). Gradonačelnika i podnačelnika građani su birali iz svojih redova, a imenovala ih je Zemaljska vlada posebnim dekretom nakon provjere moralno-političke podobnosti. Gradonačelnik je uvijek biran iz redova pripadnika najbrojnije vjeroispovijesti, iako to Općinskim štatutom nije bilo utvrđeno. Funkcije gradonačelnika, podnačelnika i članova gradskog vijeća bile su počasne, ali im je gradska uprava mogla odobriti službene dodatke u skladu sa finansijskim mogućnostima. Tako su u proračunu ljubuške općine za 1903. godinu predviđeni „funkcionalni doplatci“ za gradonačelnika 600 kruna i podnačelnika 960 kruna. (1)
Djelokrug rada gradskih vijeća bio je vrlo širok: briga o imetku općine (nabavka nekretnina, podizanje i utrošak kredita), komunalije, prikupljanje pojedinih poreza, taksi i pristojbi, (određivanje i ubiranje općinskih daća), urbanističko-građevinski zahvati (nove gradnje i adaptacije gradskih zgrada, građevinske dozvole), rasprava o godišnjem proračunu i odobrenje završnih računa općine, trgovina i obrti, prilozi za dobrotvorne svrhe (fondovi za siromašne), vatrogasne aktivnosti, provođenje popisa stanovništva, numeracija i uređenje ulica i trgova, opskrba i druge obaveze prilikom ukonačivanja c. k. vojske, dobava Gožulj vode, nabavka šudera za ceste, kalemljenje (vakcinacija) djece, sahrana ubogih, održavanje ulične rasvjete, organizacija i nadzor nad radom škola koje su bile na finansiranju općine, zdravstveni (higijenski) nadzor, održavanje javnog mira i sigurnosti, oglašavanje naredbi i drugih akata viših organa, pružanja podrške nadležnim licima u vršenju njihove službe, priređivanje raznih svečanosti i dočeka, nadziranje rada općinskih službenika itd.
U radu gradskog vijeća, kao osnovnoj instituciji nove vlasti, bili su izraženi interesi građana i grada kao cjeline. U njegov sastav uključeni su najuticajniji domaći ljudi svih vjerskih skupina, srazmjerno broju žitelja. S obzirom da su Bošnjaci u gradu Ljubuškom imali većinu, u svim izborima u periodu austro-ugarske vlasti, načelnik grada bio je redovno Bošnjak, a podnačelnik Hrvat ili Srbin. Razmjerna podjela općinskih mandata po konfesijama bila je neophodna da bi pripadnici različitih vjerskih skupina, homogenih ne samo po vjeri, nego i socijalnom i nacionalnom statusu, mogli ostvariti svoje interese.
Birači i zastupnici u gradskom vijeću definirani su izbornim zakonskim propisima, („Izbornom redu“) zasnovanim na poreskom cenzusu. Birači su bili muški „zemaljski“ građani i pripadnici Monarhije koji su najmanje dvije godine bili nastanjeni u općini sa određenim poreskim statusom.
Zastupnik u gradskom vijeću mogao je biti svaki građanin sa navršenih 30 godina, sa stanim boravkom u području općine i dobrim imovinskim stanjem. Iz izbora su isključeni građani koji su plaćali manje od 10 kruna poreza ili nisu izmirili porez, aktivni državni službenici (vojna lica, svećenici, učitelji), određeni građevinski poduzetnici općinskih radnji i gradnji i zakupnici općinskih daća. Neposredni nadzor nad radom gradskog zastupstva vršio je Kotarski ured, a sve njegove zaključke, prije provođenja, morala je odobriti Okružna oblast ili Zemaljska vlada.
U prvim godinama nove vlasti do 1891. godine u gradskom vijeću u Ljubuškom bila su samo tri zastupnika. Broj zastupnika postepeno se povećavao uporedo sa brojem i prirodom zahtjeva za koje je bilo potrebno donijeti odluke. Uticaj državnih vlasti na izbor zastupnika je postepeno slabio tako da su 1907. godine u gradsko vijeće birali isključivo građani sa pravom glasa, bez bilo kakvog uplitanja državnih vlasti, a broj zastupnika u gradskom vijeću nije mogao biti manji od sedam.
Načelnici, podnačelnici i zastupnici gradskog vijeća u Ljubuškom u austro-ugarskom periodu bili su:
1885.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Nikola Arapović, Risto Malan
Kalendar “Bošnjak” 1886.
1886.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Nikola Arapović, Risto Malan
Kalendar “Bošnjak” 1887.
1887.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Nikola Arapović, Risto Malan, Karlo Stepanski
Kalendar “Bošnjak” 1888.
1888.
Kalendar “Bošnjak” 1889. nedostaje.
1889.
Kalendar “Bošnjak” 1890. nedostaje.
1890.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Nikola Arapović, Risto Malan, Karl Stepanski
Kalendar “Bošnjak” 1891.
1891.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Nikola Arapović, Mujaga Osmić, Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović
Kalendar “Bošnjak” 1892.
1892.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović, Stanko Barbarić
Kalendar “Bošnjak” 1893.
1893.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Podnačelnik Mujaga Osmić
Zastupnici: Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasanaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović, Stanko Barbarić
Kalendar “Bošnjak” 1894.
1894.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasanaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović, Stanko Barbarić
Kalendar “Bošnjak” 1895.
1895.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasanaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović, Stanko Barbarić
Kalendar “Bošnjak” 1896.
1896.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Zastupnici: Mujaga Osmić, Muhamed ef. Sadiković, Zaimaga Selimić, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Hasanaga Dizdarević, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Omeraga Fazlinović
Kalendar “Bošnjak” 1897.
1897.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Podnačelnik Franjo Luburić
Zastupnici: Arifaga Fazlinović, Zaimaga Selimić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Memišaga Mesihović, Hasanaga Gujić
Kalendar “Bošnjak” 1898.
1898.
Načelnik Halid ef. Sadiković
Podnačelnik Mujaga Osmić
Zastupnici: Arifaga Fazlinović, Zaimaga Selimić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Šaćiraga Dalipagić, Mahmutaga Mahić, Muhamed ef. Sadiković, Franjo Luburić
Kalendar “Bošnjak” 1899.
1899.
Načelnik Muhamedaga Mahić
Podnačelnik Mujaga Osmić
Zastupnici: Salihaga Tančica, Husaga Dizdarević, Omeraga Fazlinović, Hasanaga Lalić, Zaimaga Selimić, Muhamed ef. Sadiković, Franjo Luburić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Šaćiraga Dalipagić
Kalendar “Bošnjak” 1900.
1900.
Načelnik Mahmut-aga Mahić
Podnačelnik Franjo Luburić
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Zaimaga Selimić, Arifaga Omerhodžić, Muharemaga Lalić-Salkin, Alaga Mahić, Hasan-aga Gujić, Salihaga Tanćica
Kalendar “Bošnjak” 1901.
1901.
Načelnik Mahmut-aga Mahić
Podnačelnik Frano Luburić
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Zaimaga Selimić, Arifaga Omerhodžić, Muharemaga Lalić-Salkin, Alaga Mahić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica
Kalendar “Bošnjak” 1902.
1902.
Načelnik Mahmutaga Mahić
Podnačelnik Frano Luburić
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Zaimaga Selimić, Arifaga Omerhodžić, Muharemaga Lalić-Salkin, Alaga Mahić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica
Kalendar “Bošnjak” 1903.
1903.
Načelnik Mahmut-aga Mahić
Podnačelnik Franjo Luburić
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Zaimaga Selimić, Arifaga Omerhodžić, Muharemaga Lalić-Salkin, Alaga Mahić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica
Kalendar “Bošnjak” 1904.
1904.
Načelnik Mahmutaga Mahić
Podnačelnik Mato Knežević
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Arifaga Omerhodžić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica, Hasanaga Lalić, Alaga Mahić-Melini, Memišaga Mesihović
Kalendar “Bošnjak” 1905.
1905.
Načelnik Abdulah ef. Sadiković
Podnačelnik Mato Knežević
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Arifaga Omerhodžić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica, Hasanaga Lalić, Alaga Mahić-Melini, Memišaga Mesihović
Kalendar “Bošnjak” 1906.
1906.
Načelnik Abdulah ef. Sadiković
Podnačelnik Mato Knežević
Zastupnici: Šaćiraga Dalipagić, Luka Gnjato, Ikica Rogić, Arifaga Omerhodžić, Hasanaga Gujić, Salihaga Tanćica, Hasanaga Lalić, Alaga Mahić-Melini, Memišaga Mesihović
Kalendar “Bošnjak” 1907.
1907.
Načelnik Abdulah ef. Sadiković
Podnačelnik Mato Knežević
Zastupnici: Anto Babić, Memišaga Mesihović, Luka Gnjato, Alaga Mahić, Muharemaga Mahić, Arifaga Omerhodžić, Abdulah Nović, Zaimbeg Selimić, Dervišaga Mahić
Kalendar “Bošnjak” 1908.
1908.
Načelnik Mujaga Mesihović
Podnačelnik Lazar Gnjato
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Mujaga Kadragić, Idrizaga Lalić, Mate Knežević, Hasanaga Mahić, Memišaga Mesihović, Avdaga Šukalić, Abdulah ef. Muminagić
Kalendar “Bošnjak” 1909.
1909.
Načelnik Mujaga Mesihović
Podnačelnik Lazar Gnjato
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Mujaga Kadragić, Idrizaga Lalić, Mate Knežević, Hasanaga Mahić, Memišaga Mesihović, Avdaga Šukalić, Abdulah ef. Muminagić
Kalendar “Bošnjak” 1910.
1910.
Načelnik Mujaga Mesihović
Podnačelnik Lazar Gnjato
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Mujaga Kadragić, Idrizaga Lalić, Mate Knežević, Hasanaga Mahić, Memišaga Mesihović, Avdaga Šukalić, Abdulah ef. Muminagić
Kalendar “Bošnjak”1911.
1911.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ivan Lučić
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Jusuf ef. Tančica, Abdulah ef. Muminagić, Faik ef. Sadiković, Zaimaga Mahić, Antuka Gavran, Ljubomir Gnjato
Kalendar “Bošnjak” 1912.
1912.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ivan Lučić
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Jusuf ef. Tančica, Abdulah ef. Muminagić, Faik ef. Sadiković, Zaimaga Mahić, Antuka Gavran, Ljubomir Gnjato
Kalendar “Bošnjak” 1913.
1913.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ivan Lučić
Zastupnici: Selimaga Beširević, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Zaim-beg Selimić, Šaćiraga Dalipagić, Faik ef. Sadiković, Zaimaga Mahić, Marko Dževlan, Ljubomir Gnjato
Kalendar “Bošnjak” 1914.
1914.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ante Gavran
Muhamed ef. Sadiković, Faik ef. Sadiković, Zaim Mahić, Hasanaga Gujić, Ljubomir Gnjato, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Jozo Miloš, Hasanaga Konjhodžić
Kalendar “Bošnjak” 1915.
1915.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ante Gavran
Zastupnici: Salihaga Dizdarević, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Zaim-beg Selimić, Hasanaga Gujić, Faik ef. Sadiković, Ljubomir Gnjato, Muhamed ef. Sadiković, Miloš Jozo
Kalendar “Bošnjak” 1916.
1916.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ante Gavran
Zastupnici: Muhamed ef. Sadiković, Faik ef. Sadiković, Hasanaga Gujić, Ljubomir Gnjato,Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Jozo Miloš, Hasanaga Konjhodžić
Kalendar “Bošnjak” 1917.
1917.
Načelnik Memišaga Mesihović
Podnačelnik Ante Gavran
Zastupnici: Muhamed ef. Sadiković,Faik ef. Sadiković, Hasanaga Gujić, Ljubomir Gnjato, Hasanaga Dizdarević, Idrizaga Lalić, Jozo Miloš
Kalendar “Bošnjak” 1918.
U prvim godinama nakon prevrata članovi gradskog vijeća birani su po ranijim izbornim pravilima. Time su izbjegnute nagle promjene koje bi omele funkcioniranje gradske općine u novoj državi.
U martu 1919. godine članovi gradskog vijeću bili su Memiš-aga Mesihović, gradonačelnik, Gavran Ante, Bećirović Selim-aga, Sadiković Faik ef., Gujić Hasan-aga, Nović Abdulah, Lalić Idriz-aga, Dizdarević Salko i Dizdarević Hasan-aga. (2)
Članovi Općinskog zastupstva u januaru 1920. godine bili su Memiš-aga Mesihović gradonačelnik, Ante Gavran, podnačelnik i gradski vijećnici Idriz-aga Lalić, Faik ef. Sadiković, Salih Dizdarević, Hasan-aga Gujić, Alija Jakić, Mehmed ef. Konjhodžić i Pero Semiz. Oni su na sjednici 22. 1. 1920. godine usvojili “Iskaz o uspjehu pobiranja daća i drugih prihoda godine 1919”. (3)
Gradska općina, po svoj prilici, nije bila, kao Kotarski ured, u posebnoj zgradi. Po odobrenju Zemaljske vlade prekoračenja općinskih izdataka za 1912. godinu plaćena je godišnja najamnina za općinski ured u iznosu od 720 kruna. Na to upućuje i podatak da je načelnik grada Memiš-aga Mesihović dao pod petogodišnji najam jedan dio svoje velike kuće (četiri sobe i magazu) za potrebe općinskog ureda uz mjesečnu kiriju od 45 kruna od 1. februara 1914. do 1. februara 1919. godine. (4)
U toku 1934. godine Općina je otkupila na rate zgradu Sreske pripomoćne zaklade za 120.000 dinara. U adaptiranu zgradu smještena je općinska uprava sa općinskom policijom i žandarmerijska stanica. (5)
- Odobrenje prekoračenja. Arhiv BiH ZVS 1912, 170/47/102.
- Iskaz o uspjehu pobiranja daća i drugih prihoda godine 1919. godine. Arhiv BiH PU 1921, Kut. 14.
- Iz zapisnika sjednice Općinskog zastupstva 6. marta. Arhiv BiH ZVS 1919, 1-1/92/26.
- Sobe za općinski ured. Arhiv BiH ZVS 1914, 156/47/102.
- Adaptacija nove općinske zgrade. Jugoslavenska pošta 1934, 1543, 7, od 29. juna.
Sadiković Halid
