Ibrahim Kajan: LJUBUŠAKOVO PUTOVANJE USUSRET VREMENU

Bio je dijete svog vremena.Istočnog je i zapadnog obrazovanja.Poliglot širokog političkog i kulturnog interesa.U „preokrenuti“ kulturno-civilizacijski horizont,u iseljeni prostor istočnjačkog duha i adeta i potisnutu vjekovnu turske upravu-prvi je vratio zapadnu pismenost političkim i folklornim  tekstovima.Gradonačelnik je Sarajeva:prvi put za osmanske uprave od jula 1877. Do marta 1878.,a drugi put za Austrougarske,u dva mandata,od marta 1893.do aprila 1899. Zvao se MEHMED-beg KAPETANOVIĆ LJUBUŠAK.

Tvrdi se da rođen u Vitini na obiteljskom imanju(g.1836.),ali podatak uopće nije pouzdan.Zabilježena predaja kaže da je rođen u historijskoj jezgri Ljubuškog,u naselju na uzbrdici,Gožulj,gdje je rezidirao njegov djed,posljednji ljubuški kapetan Sulejman-beg,gdje mu se rodio Ali-beg,otac Mehmed-begov.(Po pričanju Mehmedalije Mahića(1905-1987): to je kuća zvana „Konak“ u kojoj je stanovala Nuna „Drnda“Mahić, 60-tih godina XX stoljeća-primjedba priređivača).Isti podatak se razabire i iz špijunskog izvještaja „kapetana Božića“,kao i iz putopisa Riharda Erka(iz 1845.).

Uz ime,Mehmed-beg je redovito dopisivao etnik Ljubušak.Je li tačan datum rođenja iz brojnih biografija 19.7. ili 19.12. 1839.,kako navodi kvalifikovana lista koja nije sačuvana“.

Studijskih radova o njegovu djelu je tragično malo-da nema Rizvićeve,Maglajlićeve,Durićeve,Karićeve i Džankove,moglo bi se pomisliti da je protiv te historijske figure podignuta zavjera šutnje-a nije!Nije,jer evo,svi ga,osobito u najnovijim danima,redovito spominju pozitivističkim natuknicama:obnovitelj je nacionalnog bošnjaštva,rodonačelnik bošnjačke književnosti,pandan je V.Karadžiću,na nj se naslanjaju najrecentnije deklaracije o bosanskom jeziku,itd.Međutim,studija nema,osim spomenutih.U njega se,nonšalantno,učitavaju kodovi iz 2016.godine.

Koncepti današnjeg bošnjaštva i bosanskog jezika različiti su u odnosu na šire poimanje tih pojmova kako ih je podrazumijevao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak.Kapetanovićevo je bošnjaštvo,zajedno s jezikom,“pokrivalo“ i prostor i stanovništvo BiH u cjelini,bez obzira kojoj su vjerskoj kulturi baštinicima.Taj koncept,spomenimo,od suvremenika su pokušavali reafirmirati pokretači Bosanskih pogleda Zulfikarpašić,Balić,Velagić(1960.-1964.).Odjek takvog koncepta moguće je primjetiti i u Isakovićevu Rječniku karakteristične leksike u bosanskom jeziku.

Djela Kapetanovića Ljubušaka,podsjetimo se,bila su dugo mrtva,sve do same blizine agresivnog udara na Bosnu i Hercegovinu,kada su nakon stoljeća,ponovno štampana i puštena u opticaj.Riječ je prije svega o Istočnom blagu I,II,1886-1887, i Narodnom blagu,1887.Za skupljanje te,pretežno folklorističke građe,nadahnut je prijateljstvom i uvidom u rad sakupljača Vuka Vrčevića,austrijskog vicekonzula u Trebinju g.1861.,kada je Mehmed-beg u istom gradu bio kajmekammom.

HISTORIJSKI DOPRINOS

Njegovo političko djelo je puno manje poznato.Kao reakcija na anonimni pamflet na njemačkom „Sadašnjost i najbliža budućnost Bosne“,Ljubušak je ispisao prvi naš polemički tekst-„Šta misle muhamedanci u Bosni“(1886),ohrabrujuće narod,razobličavajući laži o Bosni i „muhamedanskom narodu“ u njoj.Na brošuru su se negativno,iz srpske političke perspektive,osvrnuli Ćorović i Kočić,proglašavajući ga,s prezirom,austrofilom i poltronom.Drugu brošuru „Budućnost Muhamedanaca u Bosni i Hercegovini“,na bosanskom jeziku,završio je vrlo znakovitom porukom-stihom turskog pjesnika Riza-paše:Ako vrijeme ne bude naklonjeno tebi,budi ti vremenu.

Godine 1891. Pokrenuo je novine „Bošnjak“,s idejno-političkom misijom narodnosnog određenja integralnog bošnjaštva,posvećen prije svega „muslimanskoj komponenti“,baš kako je glasio,puno godina kasnije,podnaslov kapitalnog djela S.Balića,Kultura Bošnjaka-muslimanska komponenta(1973.).

Nakon gotovo ispunjenog drugog gradonačelničkog mandata upravljanja Sarajevom,Ljubušak je u julu 1898.doživio prvi, a 28.6.1902.drugi,smrtonosni,moždani udar.

Izvedenica iz misli onog turskog pjesnika,služila mu je parafrazom da „ako ti vrijeme ne ide u susret,kreni ti u susret vremenu“:U tom je smislu živo i njegovo djelo i njegov zaključeni historijski doprinos.

 

Izvor:Ibrahim Kajan:“Historija grijeha i nasilja“;Mostar,IC štamparija,2019.

Priredio:Kemal Mahić

 

984 Posjeta 4 Posjeta danas
News Reporter