U našoj filologiji,leksikologiji i historiografiji još nije znanstveno utvrđeno porijeklo i etimologija imena Bosna,tog danas toliko proširenog onomona,toponima,hidronima i etnika.Riječ Bosna se ne može,prema pravilima lingvistike i leksikologije,dosljedno izvesti i zadovoljavajuće protumačiti ni iz jedne predhodno poznate riječi ili korijena koji bi spadali u grčki,latinski ili neki ilirski jezički stratum,a koji su inače ostavili mnogo tragova u našoj općeslavenskoj i posebno bosanskoj leksici,a osobito u oblasti toponomastike.
Postoji teorija da se,u slučaju riječi Bosna,radi o hidronimu novijeg poslijerimskog porijekla.Tako bi,prema toj teoriji,sama riječ Bosna poticala od nekog staroslavenskog ili čak uraloaltajskog korijena.Ta teorija polazi od činjenice da su Sloveni,kada su se doseljavali na Balkan,bili klijenti ili ovisnici od Avara i nekih drugih naroda turskog porijekla,od kojih su primili mnoge riječi,pa bi i riječ Bosna poticala otuda.
Druga mogućnost je da riječ Bosna ili korijen BOS,predstavlja originalni slovenski onomon,jer se isti korijen i slične riječi mogu naći po gotovo cijelom području koje naseljavaju Sloveni.Tako se npr. korijen BOSNU javlja,kako u toponomastici ovih regija,tako i u slovenskoj onomastici i uopće,kao i među etnicima.
Prvi pisani izvori koji bilježe taj toponim,hidronim i etnik,odnosno koji govore o zemlji Bosni,rijeci Bosna i državi Bosna,prvo u formi Bosena,a potom i o njenim stanovnicima,koji se nazivaju Bošnjani,jesu djelo bizantijskog cara Konstantina Porfirogenita „De administrando imperio“,koje pominje državu i zemlju Bosnu sredinom X stoljeća,“Kronika popa Dukljanina“,te „Franačka kronika“.Sva ta djela govore o ranim „Sklavinijama“ i o državama Slovena u vrijeme njihovog nastajanja,kada su bile ili pod bizantijskom upravom ili pod sizerenstvom Franaka.Mada ovi izvori govore o stanju koje je registrirano u desetom i kasnijim stoljećima,oni jasno svjedoče i o nešto ranijim vremenima.U najmanju ruku oni svjedoče o stanju koje je bilo uspostavljeno i već registrirano u međunarodnim odnosima toga vremena,te se može sa pravom smatrati da su same pojave,na koje se ova izvješća odnose,mnogo ranijeg datuma.Stoga se može uzeti za sigurno da je ime zemlje,ime rijeke i ime države Bosna poznato još prije ili u toku desetog stoljeća.
U tom se izvoru locira područje u kojem leži ova mala zemlja,a to je gornji tok istoimene rijeke Bosna,koji se prostire od današnjeg Sarajevskog polja,pa do klisure Vranduk,slijedeći tok rijeke Bosne od njenog izvora.To područje i čini prvobitnu zemlju Bosnu.Iz njega će se ona,logikom prirodnog rasta,kasnije proširiti na Usoru i Soli(šira područja oko sadašnjih gradova Tuzla,Doboj,Teslić i Tešanj),te dalje u pravcu sjeverozapada i juga,kao i istoka.
U kasnijim periodima svog razvoja ona će se širiti prema Donjim krajima i Tropolju ili Završju(odnosno sadašnjoj Bosanskoj krajini,te Livnu,Glamoču i Duvnu).Bilo,međutim,kako bilo i bez obzira na to da li je rijeka Bosna dala ime zemlji Bosni ili je zemlja Bosna dala ime istoimenoj rijeci ili je neko slovensko pleme,doselivši se na taj prostor,dalo ime i zemlji i rijeci,pa zatim državi,koju je na zemlji oko te rijeke stvorilo,ili je neka uraloaltajska riječ postala naša domaća riječ od najvećeg značenja,u povijesti ostaje zasvjedočeno ime Bosna kao ime za jednu rijeku,za jednu zemlju,koja je oko te rijeke formirana i za jednu istoimenu državu,još od devetog stoljeća naše ere.
Bosna je,dakle,ime za rijeku,zemlju i na toj zemlji nastalu državu koja je zasvjedočena još u prvoj polovini desetog stoljeća,ali sigurno postojeću još iz ranijih vremena.Značajno je da se,od tada do danas,ova tri imena nisu promijenila,osim što su zemlja i država dale ime narodu koji u njoj živi i koji se počeo nazivati Bošnjani,da bi se kasnije imenovao Bošnjaci ili Bosanci.Bili su to od početka ljudi istog identiteta,a različitih vjera,koje je ujedinjavala ista sudbina,zajednički prostor i borba za opstanak.
Izvor.Muhamed Filipović:Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske,demografske,historijske,kulturne i političke činjenice;Sarajevo,1997.Compact-E(Edicija Science)
Izbor:Kemal Mahić
.
