SAFIKADA

Safikaduna ili Safikada je po mnogim pričama unuka Ferhad-paše Sokolovića, ali se ona kao legenda o Safikaduni razlikuje prema različitim izvorima.

Banjalučka legenda o Safikaduni, govori o djevojci i njenoj neostvarenoj  ljubavi prema vojniku koji je služio u obližnjoj banjalučkoj tvrđavi Kastel. Postoje mnoge varijacije na detalje oko ove legende.Safikaduna je oduzela sebi život zbog nesretne ljubavi, stajući pred top koji je svaki dan označavao podne.

Druga legenda govori o Safikadi koja se oglušila na zapovijed austro-ugarskog vojnika o zabrani ulaska u tvrđavu, i koja je zbog svog prkosa stradala.

Po nekim izvorima Safikaduna je bila turska djevojka   zaljubljena u vojnika vezirske vojske što ovu legendu  stavlja u kasni 16., 17. Ili 18. Vijek,dok je po drugima ona bila kći časne banjalučke i bosanske familije, a njen ljubavnik je bio austrijski vojnik, koji je po mišljenju njene familije bio okupator i zato zabranjen i nedostojan Safikadine ljubavi.Po toj drugoj priči, legenda o Safikadi je puno starijeg datuma.

Takođe se u mnogim verzijama navodi da je i vojnik nakon Safikadine smrti počinio samoubistvo što ovu legendu zaista čini kao priču o banjalučkom Romeu i Juliji.

Kao i legende o Safikaduni, tako i mjesto njenog zadnjeg prebivališta nije usaglašeno.

Safikadino turbe koje je bilo dijelom kompleksa Ferhadije je navodno bilo mjesto gdje je Safikaduna sahranjena.Po drugoj priči legenda o Safikadi koja je više prihvaćena prema Banjalučanima da se grob Safikadune nalazi nedaleko od  u ulici koja vodi prema kastelu.

Na tom mjestu generacije Banjalučana pale svijeće u znak želje sa sretnom ljubavlju.

Legenda, mit ili istina o Safikadi, djevojci iz priče o vječnoj ljubavi, koja je zbog svoje ljubavi otišla u smrt(mada istini najviše odgovara legenda o djevojci koja se oglušila na zapovijed austro-ugarskog vojnika) možda je bolje poslužila za formiranje imidža tvrđave kao mjesta gotovo kultnog okupljanja romantičara i zaljubljenih.

Navodni Safikadin grob koji se nalazi u blizini bedema i danas služi kao paganski oltar brojnim zaljubljenim dušama koje na dan zaljubljenih ovdje dolaze zapaliti  svijeću ili ostaviti ceduljice sa napisanom željom.

 

Izvor:Aida Zaćiragić: ŽENE iz priča i legendi Bosne i Hercegovine;Dobra knjiga,Sarajevo 2012.

Izbor:Kemal Mahić

834 Posjeta 1 Posjeta danas