Husnija Kamberović: Begovski zemljišni posjedi:KAPETANOVIĆ IZ VITINE

Predstavnici porodice Kapetanović iz Vitine kod Ljubuškog obavljali su dužnost ljubuških muselima i kapetana i imali su važnu povijesnu ulogu počev od 17. stoljeća.U vremenu austrougarske uprave svakako je najznačajnija uloga Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka(1839-1902.),kojem je, zbog zasluga koje je stekao svojom odanošću austrougarskoj vlasti i dokazane velike uloge njegove porodice u povijesti priznato pravo da se može  oslovljavati plemićkom titulom sa dodatkom von Vitina.Također, značajna je i uloga njegovog brata Osman-bega(umro 1912.), koji je 21. Maja 1882. odlikovan zlatnom krunom za zasluge, a 7. Aprila 1903. Ordenom željezne krune III klase, kao i Bećir-bega(umro 10.3.1910..),koji je pripadajući među istaknute ljude onog vremena bio član Eksekutivnog komiteta.

Dvor begova Kapetanovića nalazio se „na samom ulazu u Vitinu s desne strane na malenom brežuljku.To je velika zgrada sa 80 prozora i pet vrata.(…)Dvor ima preko 20 prostorija, a u 10 soba su hamami sa ugrađenim zemljanim pećima. U prizemlju su bili zatvori(…).Umjetničkom izradom ne mogu se se usporediti s dvorcem begova Kapetanovića ni Ali-pašini i saraji u Begovini(Stocu) i Buni.“

Ženidbeno-udadbenim vezama ušli su u rodbinske odnose sa većinom begovskih porodica(Firdus,Teskeredžić,Bašagić,Đumišić,Bušatlija,Kapetanović iz Dervente,Pašić iz Bijeljine).Njihovi zemljišni posjedi nalazili su se najznačajnijim dijelom na prostoru kotareva Ljubuški i Duvno te, u nešto manjoj mjeri, na području kotareva Mostar i Nevesinje.

Posjedi porodice Kapetanović bili su znatni, mada su se sami Kapetanovići žalili kako je austrougarska uprava prilikom uspostavljanja gruntovnih knjiga veliki dio njihovih posjeda bilježila kao erarno, a ne kao njihovo vlasništvo.Posjedi su im se prostirale od Ljubuškog do Livna, a 1918. najznačajnijim dijelom nalazili su se u mjestima Grab,Vašarovići,Vinjani, Grabovnik, Vitina, Vučipolje i Proboj( svi su pripadali kotaru Ljubuški) i Brišniku, Bukovici i Prisoju u kotaru Duvno(Tomislavgrad,Županjac).

Mada je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, najznačajniji predstavnik ove porodice, napustio Vitinu i preselio se u Sarajevo, porodica je u austrougarsko vrijeme najvećim dijelom ostala u Vitini. Tu su najveće posjede imali Osman-beg Kapetanović,Mehmed-begov brat, čiji su nasljednici, skupa sa Riza-begom Kapetanovićem,Šaćirom, Ibrahim-begovom kćerkom i Dževahirom,Ali-begovom kćerkom, 1918.  raspolagali sa 774 kmetska selišta, i to najznačajnijim dijelom u mjestu Brišnik(132 selišta), zatim u Grabu (99),Vinjanima(82),Grabovniku(69),Vašarovićima(51),Vučipolju(37),Veljacima (28) itd.

Značajan posjed imao je i Bećir-beg, koji je usto bio politički veoma aktivan i sudionik muslimanskog autonomnog pokreta na prijelazu 19. I 20. Stoljeća.Bećir-beg, odnosno njegovi nasljednici, 1918. godine imali su u svome vlasništvu 154 kmetska selišta, i to najznačajnijim dijelom u Vašarovićima(38),Brišniku (33),Grabovniku(14) itd.

Za posjed porodice Kapetanović karakteristično je da vlasnički odnosi nisu uvijek najjasniji.Ovdje se već susrećemo sa problemom odnosa stvarnog vlasništva i stanja zabilježenog u gruntovnim knjigama.Očito je da   snasljednici kao i nasljednici njegove djece(sinova Mehmed-bega,Ibrahim-bega,Osman-bega, i kćerke Dževahire), mada su živjeli u sasvim odvojenim domaćinstvima—što je podrazumijevalo i odvojeno nadziranje posjeda(Mehmed-beg je napustio Vitinu i živio u Sarajevu, ali je i dalje ubirao prihode sa svojih imanja)- formalno su se još uvijek tretirali kao suvlasnici dosta brojnih kmetskih selišta.Kako se ne raspolaže preciznim podacima o strukturi ovih posjeda, ne mogu se izvodit dalji zaključci o njihovoj veličini.Međutim, iz raspoloživih podataka može se zaključiti da su pojedina selišta bila relativno mala(vidi se da je ukupna površina za 121 kmetsko selište iznosila 1.707,482 dunuma).Ovo se može objasniti jedino time da su šumski kompleksi i pašnjaci, koji su bili uz kmetska selišta, bilježeni kao erarno vlasništvo, a ne kao vlasništvo begova Kapetanovića, pa zato ovdje susrećemo i kmetska selišta  sa svega dva dunuma obradive zemlje.Na temelju ovih pokazatelja moglo bi se pretpostaviti kako su žalbe koje je tokom 1908. Vladi podnosio Bećir-beg Kapetanović bile sasvim opravdane.

 

Izvor:Husnija Kamberović:“Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878.do 1918.“SA „Ibn Sina“,2005.

Priredio:Kemal Mahić

994 Posjeta 1 Posjeta danas