Mapa genocida u BiH mogla bi postati dio nastavnog programa u EU

Asocijacija ‘Bosna’, sa sjedištem u Danskoj, u sklopu projekta ‘Genocide Roadmap / Mapa Genocida’, 10. jula pokreće web platformu genocid.ba.


Skoro tri decenije od zločina, službena Srbija poriče pravnu kvalifikaciju genocid za srebrenički masakr, što otežava postratno pomirenje u regiji Zapadnog Balkana (EPA)
Fahrudin Sinanović

Kako se približava 11. juli, riječ genocid je sve frekventnija u javnom diskursu, u medijima, u govoru političara, u svakodnevnom govoru, u objavama na društvenim mrežama… Genocid u Srebrenici uskoro će dobiti i digitalnu formu. Asocijacija „Bosna“, sa sjedištem u Danskoj, u sklopu projekta „Genocide Roadmap / Mapa Genocida“, 10. jula pokreće web platformu genocid.ba. Za 9. januar naredne godine planirano je i da pokrenu platformu genocid.rs.

Asocijacija „Bosna“ je organizacija koja je počela s radom u augustu 2021. godine. Kako navode, misija je Asocijacije je da „daju svoj doprinos u očuvanju istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, kako kao organizacija, tako i u saradnji sa postojećim udruženjima i ustanovama“.

Na čelu Asocijacije je mr. Sanjin Jakić, koji svoje dugogodišnje iskustvo iz digitalne transformacije želi iskoristiti da okupi Bošnjake i sve ostale Bosance iz sličnih sektora da zajedno rade na realizaciji projekata iz oblasti kulture sjećanja.

Jakić je u Dansku došao 1994. godine, nakon što je njegova familija protjerana iz Ljubuškog. Po zanimanju je project manager sa titulom magistra iz oblasti menadžmenta.
Prikaz genocidne putanje

„Želimo biti nosioci kapitalnih projekata koji će pričati istinu o vremenu agresija na Bosnu i Hercegovinu, zasnovanu na pouzdanim podacima i svjedočanstvima. Na taj način želimo sačuvati sjećanje za buduće generacije, kako bi se spriječio nemar i zaborav kada je riječ o agresiji, zločinima i genocidu koji su se dogodili“, kaže Jakić. „Drugi važan cilj Asocijacije ‘Bosna’ je umrežavanje bh. dijaspore. Naša organizacija ima za cilj povezivanje ljudi u dijaspori međusobno, ali i sa maticom u Bosni i Hercegovini. Želimo stvoriti snažnu vezu između dijaspore i domovine kako bismo jačali solidarnost, razmjenu ideja i podršku“.

Trenutno su aktivni na području Danske, ali u skorijoj budućnosti planiraju proširiti djelatnost na Austriju. Već je najavio otvaranje ogranka u Beču.

Posebno se fokusiraju na digitalno i pismeno dokumentiranje perioda od 1992. do 1995. godine, tokom kojeg je Bosna i Hercegovina bila izložena agresiji.

„Srebrenica je ime koje je postalo sinonim za stravičan genocid koji je detaljno planiran i počinjen u Bosni i Hercegovini ’90-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, često zaboravljamo da je taj strašni događaj imao svoj uvod i prije 1995. godine, putanju koja je prethodila krvavim danima i kulminaciji zla u Srebrenici. Da bismo prikazali genocidnu putanju srpskog agresora, mi smo pokrenuli web-platformu genocid.ba, koja je u biti jedna interaktivna mapa“, objašnjava Jakić.

„Naša platforma je stvorena kako bismo istaknuli činjenicu da je genocid u Srebrenici bio samo konačni čin dugotrajne genocidne namjere koja je započela mnogo ranije. U periodu od 1992. do 1994. godine gradovi poput Bratunca, Zvornika, Prijedora, Foče, Višegrada, Vlasenice, Nevesinja i drugih također su svjedočili genocidnim zločinima. Ovi gradovi su bili poprište strašnih zločina protiv čovječnosti, a naša platforma jasno prikazuje ovu putanju genocida koja je, kako smo naveli, kulminirala u Srebrenici“, napominje Jakić.
Gutman, Stiglmayer, Stewart u podcastu

Napominje i da kroz interaktivne mape, dokumente, svjedočanstva i druge relevantne informacije, genocid.ba omogućuje korisnicima da dublje razumiju procese koji su doveli do masovnih zločina.

„Naš cilj je očuvanje istine i sjećanje na žrtve, ali i edukacija i podizanje svijesti kako se takvi užasi više nikada ne bi ponovili. Posebno u ovom vremenu gdje srbijanske i srpske vlasti na sve strane negiraju genocid“, ukazuje Jakić.

„Važnost naše platforme prepoznaje se i izvan granica Bosne i Hercegovine. Nastojimo da genocid.ba postane dio nastavnog programa u zemljama Evropske unije. Samo kroz obrazovanje i razumijevanje historijskih događaja možemo zajedno graditi bolju budućnost, utemeljenu na istini, poštovanju i suosjećanju“.

Osim lansiranja stranice na bosanskom jeziku 10. jula, najavljena je i verzija na engleskom, pod nazivom bosnian-genocide.com, koja će biti dostupna javnosti 9. decembra na Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida, koje su prepoznali Ujedinjeni narodi. Cilj im je i da platforma bude prevedena i na njemački, i turski jezik. Također, osim genocida u Srebrenici, istraživat će i objavljivati sve o ratnim zločinima u Brčkom, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Prijedoru, Ahmićima, Sarajevu…

U planu je i izrada digitalne mape svih masovnih grobnica na teritoriji Bosne i Hercegovine. U cilju širenja istine o genocidu u Srebrenici i agresiji na Bosnu i Hercegovinu, Asocijacija „Bosna“ koristi i podcast. Do sada su obavili razgovore sa Royem Gutmanom, Alexandrom Stiglmayer i pukovnikom i članom britanskog parlament Bobom Stewartom. Objavljivat će knjige i domaćih i inozemnih autora.
Stipendija ‘Vladimir Srebrov’

Već su štampali novo izdanje knjige Svjedok genocida Roya Gutmana, dobitnika Pulizerove nagrade za novinarstvo. Promocija ove knjige zakazana je za 12. juli, u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Promociji će prisustvovati i sam autor, a o knjizi će govoriti i dr. sc. Jasmin Medić, naučni saradnik Instituta za historiju Univerzitata u Sarajevu, Avdo Huseinović, novinar, publicista i režiser, te Eset Muračević, bivši logoraš i haški svjedok protiv Radovana Karadžića.

Jakić posebno ističe da su pokrovitelji objavljivanja novog izdanja Gutmanove knjige Svjedok genocida porodice koje su prošle kroz svu tu golgotu.

„Jedan od pokrovitelja je i porodica Džafera Botonjića, jednog od 48 Botonjića, koji je, sa svojih 18 godina, ubijen u selu Biljane i koji je nađen u jami Lanište, zajedno sa još 47 svojih rođaka, prijatelja i komšija. Drugi pokrovitelj je Udruženje Bošnjaka logoraša Odense, čiji je sadašnji predsjednik bio dijete od 15 godina kada je prolazio kroz golgote Omarske“, kaže Jakić. Velika mu je satisfakcija, kako priznaje, to što su žrtve agresije i genocida prepoznale vrijednost projekata koji rade, što pružaju podršku i pomažu na svaki mogući način.

Asocijacija „Bosna“ je raspisala i konkurs za stipendiju „Vladimir Srebrov“, koja se dodjeljuje jednom godišnje u spomen na prerano preminulog sarajevskog pjesnika i heroja Vladimira Srebrova, koji je među prvima digao svoj glas protiv velikosrpske ideologije.

Jakić se na kraju nada da će, uz entuzijazam pojedinaca, uspjeti i da obezbijede sredstva za istraživanje svih ratnih zločina i za njihovo publikovanje, posebno na Zapadu i u Srbiji, kako bi građani Srbije bili upoznati sa istinom o dešavanjima u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.
Izvor: Al Jazeera

754 Posjeta 1 Posjeta danas