Svečano obilježena 487. godišnjica postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu svečano je obilježila 487. godišnjicu rada i postojanja i 10. godišnjicu nove zgrade koja je stjecište dobra u savremenoj eri.

Direktor te institucije Osman Lavić je u ime kolektiva Gazi Husrev-begove biblioteke u obraćanju zvanicama na svečanosti, podsjetio da je prije 487 godina Gazi Husrev-beg, vakif i drugi osnivač Sarajeva svoju Vakufnamu ovjerio na Šerijatskom sudu u Sarajevu.

 

– Nama je ova godišnjica posebno važna jer je doživljavamo i kao jubilarnu godišnjicu preseljenja biblioteke u novu zgradu. Već 10 godina, biblioteka organizira svoj rad i djelovanje u novoj zgradi koja je poklon države i vladara Katara – rekao je Lavić.

U novoj zgradi, dodao je, biblioteka je nastojala paralelno razvijati sve segmente djelovanja – bibliotečko, arhivsko, muzejsko, naučno-istraživačko i kulturološko, doživljavajući i pozicionirajući biblioteku kao malu bosansku kuću znanja.

Najavio je da će Gazina biblioteka i u narednom periodu nastojati da odgovori prvenstveno potrebama korisnika, ali i cijele javnosti koja očekuje od jedne renomirane institucije da nastavi publikovati, obrađivati historijske izvore, važne za historiju naroda i države.

I ove godine Gazi Husrev-begova biblioteka je dodijelila zahvalnice istaknutim organizacijama i pojedincima za doprinos u radu i razvoju Biblioteke. Dobitnici priznanja su reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar, Fehim Škaljić, Dragan Golubović, Ahmed Mešić, profesori Enes Karić i Ahmet Alibašić te dr. Lejla Gazić.

Tom prigodom, reis Kavazović je kazao da je Gazi Husrev-begova biblioteka mjesto na kojem se čuva memorija našeg naroda, Islamske zajednice prije svega, ali i naroda BiH i ima posebno mjesto u bh. društvu, gradu i kod građana Sarajeva.

– Jako smo ponosni na Gazi Husrev-begovu biblioteku, na ono što ona jeste, što predstavlja i na ono što ona nudi učenicima i studentima, građanima Sarajeva i države BiH – istakao je Kavazović.

Fehim Škaljić navodi da je godišnjica zapravo potvrda da postoje ljudi koji već pet vijekova, 486 godina, rade na tome da znanje i knjiga imaju svoje mjesto, i to je ono što su učinile generacije prije – da unaprijede biblioteku, skupe građu i osiguraju da se pamti ono što je zapisano.

Sretan je, kaže, što je bio u prilici u savremenom dobu dati odgovarajući doprinos Biblioteci koja sada radi u savremenim uslovima i prati trendove koji su primjereni 21. stoljeću.

– Sa znanjem nismo mali, sa znanjem smo partneri i svi koji su u prilici dužni su da čine društveno korisna djela. Priznanje zapravo poziva druge koji su u mogućnosti da urade društveno korisna djela. Na taj način ćemo opravdati svoje postojanje i doprinijeti onome što ljudima treba – znanje kao element slobode, znanje kao argument sigurnosti i znanje kao faktor partnerstva – poručio je Škaljić.

U okviru programa, prikazan je dokumetarni film “Stjecište dobra u savremenoj eri” autora Šahsene Đulović i Muhameda Halilovića koji na slikovit način predstavlja dio onoga što je Biblioteka postigla u proteklih deset godina.

Navedeno je da su najredovniji korisnici Biblioteke studenti i istraživači, a najčešće korištene publikacije su stručna i vjerska literatura. U proteklih 10 godina članovi Biblioteke su koristili više od 20.000 publikacija.

Najviše je korišten Fond periodike, a posebno interesovanje istraživači su pokazali za Fond Arhiva Islamske zajednice, čija tehnička i stručna obrada je u prethodnih deset godina veoma dobro napredovala, te se pretpostavlja da će upravo ovaj fond u narednom periodu biti izvor novih važnih historijskih podataka i naučnih radova.

Veoma bitan segment u radu Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja i Digitalna biblioteka koja je počela sa radom u novembru 2017. godine, a u kojoj je do decembra 2023. godine ukupno pretraženo više od 2.039.000 stranica.

FENA

197 Posjeta 2 Posjeta danas