Omer Zuhrić rođen je 3. marta 1903. godine u Zir mahali (Dojnoj mahali) u Ljubuškom, od oca Mustafe (1873), r. Omera i majke Fatime, po njegovim riječima, “u najhrvatskijem kraju Herceg Bosne”. Imao je brata Aliju (1904) i sestru Hajru (1909). U braku sa Ajišom, djev. Trebo rođeni su do 1936. godine Nafija, Fadil, Enes, Enisa i Fikreta. (1)
Mekteb i osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1915. godine, zatim dva razreda realke u Sarajevu. Zbog siromaštva morao je prekinuti pohađanje realke i upisati se u trgovačku školu kako sam navodi, “da bi što brže došao do kruha”. Nije se mogao skrasiti kao vježbenik u ljubuškom Kotarskom uredu. Uz pomoć “Gajreta”završio je tri razreda Preparandije u Mostaru, četvrti i maturu u Derventi 1924. godine. Od te godine služio je kao učitelj u Rudom i Foči. U mladosti je obolio od tuberkuloze pluća, ali joj je, suprotno ličnim očekivanjima, (“bolujem od tuberkuloze pluća i očekujem skori kraj”) uspješno odolio. (2)
Pisao je tečne i zanimljivo članke i rasprave i poneku pripovjetku i pjesmu u listovima i časopisima: “Novi čovjek” (1926 – 1930), “Novi behar” (1929 – 1942), “Hrvatski dnevnik” (1940), “Gajret” (1940), “Jugoslavenski list” (1927 – 1940), “Hikjmet” i drugdje. Iz njih izbija jak patriotski naboj, ljubav prema islamu i bosanskoj narodnoj tradiciji. (3)
Drugi svjetski rat je popuno izmijenio njegovu životnu sudbinu. Našao se kao vojnik i imam u SS – Handžar diviziji, poslije rata u političkoj emigraciji* u Njemačkoj. (4)
Njegov književni opus po značaju nadmašuju politička aktivnost koju je razvio napisima u emigrantskim listovima i glasilima i nesebičan politički i socijalni rad u udruženjima Bošnjaka u emigraciji.
Krajem 1955. godine Adil Zulfikarpašić je u Beču pokrenuo emigrantski časopis “Bosanski pogledi” koji se poslije prvog broja ugasio uglavnom zbog nedostatka novca. “Bosanski pogledi” kao “Nezavisni list muslimana u iseljeništvu” ponovo izlazi 1960. godine, sa povremenim prekidima do 1967. godine. U kreiranju časopisa, pored Adil-bega Zulfikarpašića, pokretača, izdavača, glavnog urednika i pisca većine tekstova, sudjeluju mnogi bošnjački intelektualci iz političke emigracije. Časopis se držao demokratskog kursa i kontinuirano i predano promovirao bošnjaštvo kao stvarnu i jedinu nacionalnu identifikaciju bosanskih muslimana. (5, 6, 7, 8) U “Bosanskim pogledima” posebno su bili zapaženi napisi Omera Zuhrića “Bošnjaštvo – naša nacionalna identifikacija”, “Misao nedjeljive Bosne”, “Neophodnost koncentracije i udruživanja”, “Naša stremljenja”, “Razgovor i obračun sa prošlošću”, “Neprijatelji muslimana Bosne i Hercegovine na djelu”, “Našu sudbinu u naše ruke”, “Preko trnja do zvijezda” itd.
Suština njegovog političkog opredjeljenja sažeta je u članku “Da se razumijemo” objavljenom davne 1964. godine: “Srbi i Hrvati su svoju narodnost, a kroz nju i nacionalnu pripadnost povezali za vjeru. Nas muslimane ovo smeta i ne možemo ovakav nacionalizam akceptirati, jer bi se identificiranjem s jednim ili drugim morali odreći svoje vjere. Ove činjenice nas nagone da se povučemo u se, u svoj vlastiti individualitet – koji se zove Bosna. Bosna nedjeljiva. Mi smo ostali ono što smo bili, što su naši stari bili – Bošnjaci…Bošnjaštvo je samo izraz naših nepatvorenih osjećaja, ono je naša identifikacija…Hoćemo Bosnu, jer mi smo njen autohtoni elemenat. Mi smo je stvorili i oblikovali. Za nju podnijeli sve žrtve i u njoj hoćemo da živimo kao slobodni i ravnopravni ljudi. Bosna je bila u prošlosti nešto posebno, a i danas je to. Zašto i u budućnosti ne bi moglo to ostati, ako većina njezinog naroda to želi, ako je to u interesu njenih žitelja?…S kime? Razvoj događaja će to pokazati. Europa ima mjesta i za Bosnu, kao i za sve druge zemlje koje su ovom pojmu bliske”. (9)
U cilju efikasnijeg političkog djelovanja i u želji da se čuje autentični i autohtoni glas Bošnjaka muslimanski emigranti su se sastali u Minhenu 27. i 28. decembra 1963. godine i održali skupština Liberalnog Demokratskog Saveza Bošnjaka Muslimana. Sastanak je otvorio, kako se navodi, “…Omer ef. Zuhrić, cijenjeni javni radnik, koji se nalazi preko 40 godina u prvim redovima kulturno – prosvjetnog pokreta i političke borbe muslimana Bosne i Hercegovine…” Na skupštini je bilo skoro 80 delegata, a svoja punomoćja poslali su i ljudi iz Australije i Amerike. Podneseni su referati bošnjačkih političkih prvaka (dr Smail Balić, dr Šemso Dervišević, ing. Teufik Velagić, Adil Zulfikarpašić) i kratki izvještaji delegata o problemima emigranata u zemljama iz kojih dolaze. Poslije rasprave o rezoluciji, izmjenama statuta i drugim pitanjima na dnevnom redu, izabran je Glavni odbor. Za predsjednika Glavnog odbora izabran je Adil Zulfikarpašić, novinar sa stanom u Švicarskoj, za zamjenika predsjednika i prvog potpresjednika Omer ef. Zuhrić, književnik i javni radnik sa stanom u Njemačkoj, za drugog potpresjednika dr Šemso Dervišević, urbanista, sa stanom u Francuskoj. Članovi Glavnog odbora su delegati iz Sjedinjenih Američkih Država, Egipta, Argentine, Sirije i Austrije. U novi redakcioni odbor “Bosanskih pogleda” koji je preuzeo uređivanje lista od januara 1964. godine izabran je Omer ef. Zuhrić. (10)
Književni radovi (nepotpuno)
Hikjmet─Težak udes, 1930, 21 i 22, 269-271.
Novi Behar─Dječje štivo, 7 (1933-1934), br. 11-14, 169 – 170.─Djevojačka kletva u narodnoj pjesmi, 14 (1941 – 1942), 7-9, 218-219.─Dom kao osnovni činilac uzgoja, 10 (1936 – 1937), 23 – 24, 319 – 320.─Dva židovska motiva u narodnim umotvorinama, 14 (1941 – 1942), br.2 – 3, 63-65.─Kojim putem treba da idu naša kulturna društva da bi udovoljili narodnim potrebama, 12 (1938 – 1939), 24, 307 – 309.─Kroz narodno blago, 8 (1934 – 1935), 1 – 2, 17 – 19.─Najstarija džamija u Bosni, 4 (1930-1931), 22-23, 330-331.─Naš uspon, 13 (1939 – 1940), 24, 334 – 335.─Nešto je truhlo, 6 (1932 – 1933), 18, 237 – 238.─Osvrt na uzgoj djeteta, 4 (1930 – 1931), 13, 194 – 196; 14 – 15, 225 – 227.─Porodica Hrvati u Bosni, 6 (1932 – 1933), 4 – 5, 60.─Smjernice vjerskog prosvjećivanja, 6 (1932 – 1933), 12 – 13, 147 – 148.─Snijeg, ptica i ja, 5 (1931 – 1932), 10, 152.─Sumrak u selu, 5 (1931 – 1932), 6, 92.─U proljetno svitanje, 4 (1930 – 1931), 11, 168.─Uhodarstvo (špijunaža) u muslimanskoj pučkoj pjesmi, 14 (1941 – 1942), 4, 118 – 121.─Umiranje seljaka, 4 (1930 – 1931), 16 – 17, 253.─Uz behare, 3 (1929 – 1930), 23, 367.─Uzgoj za vjeru i vjersku zajednicu, 6 (1932 – 1933), 7 – 8, 95 – 96.─Zadrugarstvo, 3 (1929 – 1930), 21, 331 – 334.
* I pored silnog truda, autor ovih skromnih redaka nije mogao doći do drugih osnovnih podataka o njegovom životu i radu.
* Jedna grupa muslimana – emigranata, u kojoj se posebno isticao Alija Konjhodžić (Sulejmana) iz Ljubuškog, sarađivala je sa emigrantima – četnicima, druga sa emigrantima – ustašama, dok je treća grupa, kojoj je pripadao Omer ef. Zuhrić, oblikovala vlastitu bošnjačku političku liniju i održala je do danas.
1. Matična evidencija imamata Ljubuški.
2. Đogo HD., Naši saradnici, Novi behar 1931, 24, 357.
3. Alilović I., Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova, Autor i HKG “Ćirilo i Metodije”, Zagreb 1989.
4. Motadel David., Islam and nazi germany`s war, London 2014. – Omer Zuhrić, “Das Bataillon Begić greift an” (“Bojna Begić stiže”), SS – Handžar 10, 1943.
5. Imamović M., Bošnjaci u emigraciji, Monografija “Bosanskih pogleda”, Bošnjački institut Zürich, Odjel Sarajevo 1996, p. 374.
6. Filandra Š., Karić E., Bošnjačka ideja, Globus, Zagreb 2002.
7. Adil Zulfikarpašić, Panorama pogleda, pojmova, pojava i mišljenja, Priredio Luka Mičeta, Tersit, Beograd 2001.
8. Bosanski pogledi, Nezavisni list muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu, 1960 – 1967, 8. Zbirka Adil-beg Zulfikarpašić, Bošnjački institut, Sarajevo 1987, p. 536.
9. Zuhrić O., Da se razumijemo, Bosanski pogledi 1963, 22 – 23,ožujak – travanj.
10. Bosanski pogledi 1964, 31, siječanj – veljača.
Halid Sadiković