Svi se, vjerovatno, sjećamo skeča iz Top liste nadrealista u kojem Ševćet Haljimi, vlasnik slastičarne Jahorina Planina, zapošljava dva mlada Šveđanina, koji su, poslije velikih nemira u njihovoj zemlji, izbjegli u Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim životom.
Svi balkanski narodi doživljavaju Švedsku kao visoko razvijenu državu u kojoj vlada blagostanje, gdje se svi međusobno poštuju, pa nam je ovaj paradoks-skeč bio jako zabavan.
Od 1980-tih godina kad je skeč snimljen desile su se mnoge promjene u tzv državama socijalne sigurnosti u koje spada i Švedska. Poslije 1990. godine zapuhali su hladni vjetrovi neoliberalnog kapitalizma. Na Štokholmskoj berzi 1979. godine samo 4% vlasnika akcija švedskih firmi su bile osobe izvan Švedske. Do kraja 2017. godine taj procenat se povećao deset puta i iznosi 41%. Od 1980. do 2015. godine broj zaposlenih u državnim fabrikama se prepolovio i od 310.000 spao na 158.000 uposlenih. U istom periodu privatizirane su državne firme u vrijednosti 80 milijardi KM.
Uprkos svemu, Švedska je zemlja od koje bi sve balkanske države mogle mnogo naučiti. Švedska je među prvim zemljama svijeta u organizaciji javnog sektora, prikupljanju poreza, zdravstvu, zaštiti prirode i potrošača, vraćanju otpada u ponovnu proizvodnju, jednakosti spolova, poštovanju tuđeg mišljenja, te solidarnosti. Naprimjer, Švedska je najveći donator Palestini. Za naredni petogodišnji period za razvoj palestinske uprave Švedska će donirati 300 miliona KM. Švedska pomoć Bosni i Hercegovini u periode 1994-2014 je bila 860 miliona maraka.
70% državnog budžeta se utroši na socijalnu sigurnost, obrazovanje i zdravstvo.
Švedska počiva na striktnom poštivanju zakona, u kojoj čak jedna trećina državnog aparata kontroliše da se život i odnosi u društvu odvijaju prema zakonskim propisima. Ništa se ne ostavlja na volju pojedincu, koji opet ima veliku ličnu odgovornost da se pridržava zakona i propisa.
Iz mog 25-godišnjeg iskustva iz života i rada u Švedskoj, pokušao sam prikazati kako je organizovano švedsko društvo. Svi podaci su iz zvaničnih i provjerenih izvora, na osnovu kojih sam izradio odgovarajuće dijagrame. Iznose u švedskim krunama sam pretvorio u KM – konvertibilne marke u zaokruženom omjeru pet kruna za jednu marku.