Toponim Balinovac (u narodnom žargonu prevladava Balnovac) izgleda nije izvorni toponim.Starosjedioci Baba Baširove mahale su pričali da se do pojave „Malte na Balinovcu“ današnji Balinovac nazivao Babinovac po Baba Beširu.Sva tri harema(groblja) koja su činila cjelinu uz Baba Beširovu džamiju prostirala su se i na prostorima današnjeg Balinovca,a stanovnici ove mahale nazivali su ih harem Babinovac.Poslije ekshumacije većine harema oko ove džamije,kada su a-u vlasti probijele cestu prema Ljubuškom i širokom Brijegu,situacija se mjenja.
Prema kazivanju starosjedilaca ove mahale naziv Balinovac se ustalio izgradnjom „Malte“.Naime,1889.g.Mostar se dijeli na gradski i seoski srez,pa je na Balinovcu(Babinovcu) izgrađena „Malta“,koja je funkcionirala sve do 1945.g.Među stanovnicima ovih prostora Mostara,balinovac se nazivao i „Malta“.Malte su bile svojevrsne carinarnice,rampe na ulasku glavnih cesta u grad.na njima su gradovi ubirali pristojbu(maltarinu) za robu i vozila kad su ova stupala na njihovo zemljište ili kada su prelazili njihove ceste i vode.pristojbu ili maltarinu naplaćivao je maltar(carinik).Govorilo se,kažu starosjedioci Baba Beširove mahale,poslije uspostave „Malte“:“Babinovac posta Balinovac“,podrazumijevajući pod time da na Babinovcu stoji „Malta“ na kojoj seljaci(balije) plaćaju maltarinu za ulazak u grad.
Pomenuti Senad Mičijević u tekstu:“Značaj i obnova džamije na Balinovcu-baktešijska tekija Baba Baširova džamija-piše zanimljivo o toponimu Balinovac i drugim toponimima na ovom prostorima.zanimljivo je da niti na jednoj karti Mostara iz vremena a-u uprave,koje je autor ovog teksta imao priliku da vidi,ne postoji toponim Balinovac.Postoji samo strelica sa naznakom:selo Ilići.
Uz Maltu na Balinovcu poslije 1920.g. sagrađen je objekat u kojemu je bila gostiona „Bled“.Poslije II svjetskog rata u ovoj gostionici bile su smještene prostorije Mjesne zajednice Zahum(Fronta).Kasnije je dograđena i dvorana za društvene djelatnosti stanovnika ove Mjesne zajednice
A u njoj je od 07.04.1963.g. djelovao Odred izviđača „Mithad Haćam“.Također,ova dvorana je 60-tih godina prošlog stoljeća bila vikendom poznati plesnjak na kome su svirali tadašnji mostarski bendovi.Poslije 1994.g.ovaj Odred izviđača nosi ime „Radobolja“.U prostorijama „Malte“ poslije 1945.g. imao je brijačnicu r.Ibrahim Šarić.
Na Balinovcu je djelovao i Omladinski fudbalski klub „Radobolja“ osnovan 1974.g.Takmičili su se u općinskoj ligi dok nisu izborili pravo na takmičenje u Hercegovačkoj zoni.Prvi predsjednik bio je Jusuf Dizdarević,a poslije njega tu funkciju obavljao je duže vrijeme,sudija Vjeko Lovrić-Hefta.
Na ulasku sa Balinovca u Baba Beširovu mahalu,preko puta Baba Beširove džamije,nalazila se čuvena kafana „Balinovac“,u početku vlasništvo porodice Ćatić,a od 1934.g. novi vlasnik kafane postaje Halil-aga Bošnjić,koji ovu kafanu osavremenjuje i proširuje.
Prvi vlasnik kafane „Balinovac“ Ibrahim Ćatić tragično je stradao 15.03.1934 g.naime,on je u gostionici Stjepana Zelenike u Vukodolu posredovao u prepirci dvojice pijanaca i jedan od njih S.Dizdar ubo ga je nožem pri povratku iz gostionice kući.Zanimljiv podatak je da se u ovoj kafani priređivao „uranak“ za Đurđevdan.Toga dana poslije podne u 15 sati svirao je Orkestar vojne muzike,a u 17,30 održavana je besplatna tombola-da bi zatim kafana bila otvorena cijelu noć.
Ova kafana poznata je i po tome što je u njoj u julu 1921.g.izvedena posljednja poznata predstava karađoz teatra u izvedbi „nekog Bosanca“.Tako je pisalo na poleđini fotografije koju je posjedovala porodica Rene Ćatić.
Halil-aga Bošnjić imao je između 1936.i 1940.g. još jednu kafanu u Baba Beširovoj mahali koja se zvala kafana „Bare“,a nalazila se na parceli i u kući u kojoj danas žive potomci sina Hakije Bošnjića.
Vremenom dio kafane „Balinovac“ postaje vlasništvo Salema Batlaka,koji je zbog posljedica rata 1993.g.prodaje i sada je tu sagrađen hotel „Bevanda“.
Južno,preko puta Baba Beširove džamije,Alaga Duranović imao je jednokatnu kuću sa prodavnicom u prizemlju.U ovoj kući postanari su dugo bili porodica Jusufović.Kuća je srušena 70-tih godina prošlog stoljeća.
# Riječ „balija“ je malo izopačeni oblik turske imenice „abali“,koja označava čovjeka obučena u grubo sukno.U prenesenom smislu ona je sinonim za seljaka.Tako su begovi i age,obučeni u čohu i kadifu,imali običaj zvati prostog seljanina-nekad s malom dozom potcjenjivanja,jer seljaci nisu vladali finim gradskim ophođenjem i navikama.U Mostaru je „balija“ uvijek značio seljak-prostak bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.
Izvor:MOST(109-nova serija 2006.)