Prvi podatak o austrougarskoj školskoj politici nalazimo u službenom glasilu Bosanskohercegovačke novine.Nakon tvrdnje o lošem stanju zatečenoga školstva najavljuje se moderno školstvo europskoga tipa.Kao zanimljivu činjenicu iz ove kratke notice ističemo da je u vezi s programom nastave naglašeno da će se narod „podučavati u valjanom obrađivanju poljanah svojih i u slobodnom gajenju marve“.
Početkom 1879.g. utemeljuje se a-u administracija.Tada su poduzeti prvi koraci radi otvaranja osnovnih škola.Vlada je najprije osnovala jednogodišnji tečaj za djecu od 7-10 godina.Prva molba da se otvori osnovna škola,stigla je iz Ljubuškoga.Tri sela Grabovnik,Otok i Vašarovići su Zemaljskoj vladi u Sarajevu predali molbu da im se otvori škola.U molbi obećavaju da će svaki mještanin davati po dva guldena za izdržavanje.
Otvaranje osnovnih škola u početku je išlo sporo.Oskudijevalo se u nastavnom kadru i školskim zgradama.Režim je bio svjestan da će domaće stanovništvo,a posebno Srbi i Muslimani pružiti otpor novim školama.
Zbog nedostatka nastavnoga kadra,Zemaljska vlada se obratila Vojnoj komandi s molbom da joj ustupi potreban broj sposobnijih dočasnika,koji bi mogli privremeno raditi kao učitelji.Vojna uprava stavila je na raspolaganje Vladi dovoljno dočasnika.Među njima je bilo učitelja i učenika učiteljskih škola,a znali su hrvatski jezik.Pošto je ublažena kriza nastavnoga kadra,u 1879. i 1880. otvara se više osnovnih škola u BiH.
Godine 1880. otvorila je Vlada osnovnu školu u Ljubuškom.Škola je radila u privatnoj zgradi u starom gradu.Vlada je 1880.g. donijela i provizornu instrukciju koja je sadržavala osnovne upute za rad u učionici.Iz ovih se naputaka vidi da je nastava u novim osnovnim školama počela sasvim primitivno i na niskoj razini.Vlast onemogućuje rad vjerskih škola.Nezadovoljstvo s tim postupcima pokazali su posebno franjevci jer se nisu mirili s državnom kontrolom njihove škole.Širenje se vjerskih škola onemogućavalo tako da se od učitelja tražio dokument o kvalifikaciji.Na temelju toga dokumenta učitelji bi dobivali certifikat,to jest odobrenje za izvođenje nastave.
Vlada je morala povući dočasnike iz škole.Nove učitelje je nalazila u Hrvatskoj i Sloveniji.
Otvaranje osnovnih škola na području Ljubuškoga odvijalo se ovako:
—Godine 1880. otvorena je Narodna osnovna škola u Ljubuškom;
—1886. zatvorena je Franjevačka pučka škola na Humcu;
—1886.otvorena je Narodna osnovna škola u Veljacima;
—1889.otvorena je Srpska osnovna škola u Ljubuškom;
—1892. otvorena je Narodna osnovna škola na Humcu;
—1898. otvorena je Osnovna škola Sestara milosrdnica sv.Vinka u Ljubuškom;
—1902. otvorena je Narodna osnovna škola u Vitini;
—1906. otvorena je Narodna osnovna škola u Klobuku-Vojnićima
—1913. otvorena je Narodna osnovna škola u Grabu;
—1916. humački franjevci su otvorili Hrvatsku seljačku školu za odrasle
Sve otvorene škole su se nalazile ili u Ljubuškom ili uz glavne putne pravce.Stanovnici udaljenijih sela od glavnih putova ostali su bez škola(Gradska,Radišići,Grljevići i Lipno).
Narodne osnovne škole u Ljubuškom
Još prije osnivanja Zemaljske vlade u Sarajevu,tadašnja je vojna uprava objavila u službenim novinama oglas o osnivanju osnovnih škola.Oglas je objavljen u BiH novinama 12.rujna 1878.godine.
Prve škole koje je Austro.Ugarska otvorila na području Ljubuškoga radile su u privatnim prostorijama.Godine 1880.otvorena je osnovna škola u Ljubuškom.Do 1886. radila je u privatnoj zgradi.Godine 1886. izgrađena je na državnom zemljištu Bare nova školska zgrada.Ova đkolska zgrada je izgrađena prema posebnoj Naredbi Zemaljske vlade iz 1884.g. o izgradnji škola.Naredbom je predviđeno mjesto,veličine prostorija,osvjetljenje,higijenski objekti,grijanje i voda.Predviđeni su izdaci za nabavku klupa i ostaloga školskog namještaja.
Zgrada se tada vodila pod brojem 737 Ljubuški.S kućištem,dvorištem i vrtom Škola je imala 2550 kvadratnih metara površine.U gruntovnici je 1887. kao vlasnik uknjižena Gradska općina Ljubuški 1/1.
Posljednja škola koju su otvorile austrijska vlasti na ovom području jest Narodna osnovna škola u Grabu,a otvorena je uoči Prvoga svjetskoga rata 1913.godine.Školska zgrada je imala dvije učionice,učiteljski stan i ured.uz školsku zgradu je napravljena šupa za smještaj ogrjeva i štala.Ova škola nije prekidala rad sve do danas.I danas se u dvije učionice ove škole održava nastava za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole.
Napomena:Vlatka Pejčinović,profesor-pedagog,Osnovna škola Vitina;
Izvor:Ljubuški kraj,ljudi i vrijeme(1996)
Pripremio:Kemal Mahić