MILION I PO MUSLIMANA SA BALKANA PROTJERANO JE U ANADOLIJU

kartaprotj

Tragom vijesti agencije Anadolija (AA) o tome da je Turska koalicija u Americi (TCA) izdala historijsku kartu uglednog americkog historicara Justina McCarthya u kojoj se detaljno opisuju ubistva i prisilne seobe balkanskih muslimana za vrijeme Balkanskih ratova 1912.-1913. godine, studenti Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karcic i Emir Ašceric preveli su kartu na bosanski jezik i tehnicki je uredili.

Karta je, inace, objavljena povodom obilježavanja 100. godina Balkanskih ratova.

kartaprotj

 

Karcic i Ašceric su u stupili u kontakt sa TCA cije vodstvo je dalo saglasnost da se karta objavi i na bosanskom jeziku. Izdavac karte je Institut za istraživanje zlocina protiv covjecnosti i medunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Hikmet Karcic se zahvalio Turskoj koaliciji u Americi (TCA) i Institutu na uspješnoj saradnji, kao i agenciji Anadolija putem koje je i saznao za ovaj “veoma važan historijski dokument”.

“Cilj ovog projekta bio je da obogatimo bh. literaturu i upoznamo javnost u Bosni i Hercegovini i regionu s dogadajima iz historije o kojima se može sasvim šturo procitati u postojecim udžbenicima historije. Želja nam je, i trenutno radimo na tome, da dovedemo profesora McCarthyja u Bosnu i Hercegovinu, jer je rijec o jednom od rijetkih eksperata historije ovog podneblja koji stvari iz prošlosti naziva njihovim pravim imenima”, rekao je Karcic.

Profesor McCarthy s Univerziteta Louisvilleu u SAD-u, u historijskoj karti otkriva kako je više od 1,5 miliona muslimana sa Balkana zbog prijeteceg genocida i nasilja moralo napustiti svoje domove, te se uputilo u turske gradove u Anadoliji.

U historijskoj karti izneseni su i statisticki podaci o broju muslimana koji su bili direktna žrtva Balkanskih ratova, a što do sada skoro da nije ni spominjano u historijskoj literaturi u zemljama Zapada.

Prema ovoj studiji, prije izbijanja Balkanskih ratova na ovo podrucju živjelo je 3.242.000 muslimana, odnosno 51 posto ukupnog broja stanovnika.

Balkanski ratovi su, kako se navodi, u velikoj mjeri utjecali i na demografiju regije i znacajno izmijenili strukturu stanovništva, što se osjeti i danas.

Prema historijskoj karti, od 2.315.000 balkanskih muslimana koji su do 1912. i 1913. godine živjeli u Osmanskom carstvu, njih 632 hiljade ili 27 posto su bili žrtve Balkanskih ratova. Znacajan dio populacije umirao je od gladi i raznih bolesti u toku migracija.

Podaci u ovoj karti, koji opisuju stradanje muslimana na tom podrucju, prikupljeni su i na osnovu dokumentacije koju su prikupljale britanske diplomate.

U tim dokumentima navode se cak i detaljni podaci o ubijanju muslimana, kao što su spaljivanje njihovih domova, strijeljanja, silovanja mladih žena i masovna premlacivanja.

U karti se, takoder, navode podaci o tome kako je u potrazi za spasom i boljim mjestom za život oko 813 hiljada muslimana ili 33 posto uspjelo stici na teritorij Anadolije, gdje su se naselili, pretežno na podrucje Trakije i Sredozemlja.

Prema ovom izvoru, oko 870 hiljada muslimana na Balkanu, odnosno 38 posto, je nastavilo da živi na tom podrucju u toku Balkanskih ratova.

Predrasude prema muslimanima

McCarthy je ranije za agenciju Anadolija (AA) kazao da se u historijskim naukama ne poklanja dovoljna pažnja ovom znacajnom dogadaju.

“O temi Balkanskih ratova do sada se u historijskim knjigama pisalo vrlo malo, ili nikako, iako je to vrlo znacajan dogadaj za svjetsku historiju. Skoro da nijedan ozbiljan historicar do sada nije temeljito obradio temu prisilnih seoba muslimana za vrijeme Balkanskih ratova, odnosno zabilježio nasilje i krvoprolice kojem su bili loženi”, istakao je McCarthy.

On je napomenuo da Balkanski ratovi zasigurno spadaju u najstrašnije ratove i najvecu ljudsku tragediju na tim prostorima. Njima je, veli, stradao veliki broj civila.

“Balkanski ratovi su jedna od najvecih ljudskih tragedija u svijetu, jer je tada oko 27 posto balkanskih muslimana stradalo na razne nacine, dok je trecina njih našla utocište u Anadoliji”, tvrdi McCarthy.

McCarthy napominje da teme koje opisuju stradanja muslimana na Balkanu u vrijeme Balkanskih ratova moraju postati znacajan dio svjetske historijske literature.

“Možete pronaci historijske knjige u kojima se opisuje nasilje kojem su bili izloženi narodi Bugarske i Grcke, ali je teško naci relevantan izvor koji govori i stradanju muslimana na Balkanu. Mislim da je to cinjenica zbog predrasuda koje postoje prema muslimanima”, istakao je McCarthy.

Protjerivanje i ubijanje muslimana

Poznati americki profesor napominje da su Grci, Bugari, Srbi i Crnogorci po svaku cijenu htjeli da izmijene strukturu stanovništva na Balkanu i protjeraju muslimane s njihovih ognjišta.

“Ovi narodi su željeli da protjeraju muslimane na Balkanu kako bi došli u posjed njihovih imanja i zemljišta. Isto tako, zvanicne vlasti su preporucivale muslimanima da napuštaju zemlju, jer su ih vidjeli kao politicku prijetnju. Tako da je sve ovo rezultiralo velikim nasiljem i stradanjem muslimana na Balkanu za vrijeme krvavih Balkanskih ratova”, pojasnio McCarthy.

Zakljucuje da se i danas mogu osjetiti meduetnicki antagonizmi i mržnja u pojedinim zemljama na Balkanu.

“Cak i danas, kao što se može vidjeti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, traju antagonizmi prema muslimanskom miljeu”, rekao je, na kraju, McCarthy.

(anadolija)

719 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter