Prof.dr.IVO GOLDSTEIN:Bošnjačko iskustvo antifašizma

goldstein

…Na parolu “bratstva i jedinstva”logino se nadograđivala ideja federacije-federativnu koncepciju uobliio je sam Tito,zapravo,dodatno ju je izgrađivao na temelju partijskog stava,definiranog još u dvadesetima,da je federacija jedina formula održivosti višenacionalne jugoslavenske države.O tome koje jugoslavenske regije proglasiti sastavnicama federacije,kako ustrojiti odnose između njih,naposljetku,i kako ih razgraničiti,Tito je razmišljao i pisao čak i prije negoli je postao generalni sekretar,na prijelazu 1936.u 1937.godinu:hrvatski,slovenački,srpaki,makedonski i crnogorski narod treba da se na demokratski način izjasne kako žele da urede svoje međusobne odnose u državnoj zajednici.Isto tako, narod u Vojvodini i BiH ima pravo da se izjasni o svom odnosu u državnoj zajednici”,da bi zaključio kako “nema demokracije bez nacionalne slobode(ovo treba ponavljati u Beogradu i nema nacionalne slobode bez demokracije(ovo opet u Zagrebu)”

Nema sumnje da je u okviru tog federalističkog pitanja najosjetljiviji dio bio onaj o postojanju i razgraničenju u i oko BiH-na V zemaljskoj konferenciji 1940.Tito je izjavljivao kako je “Bosna jedno,zbog vjekovnog zajedničkog života,bez obzira na vjeru”,tvrdio je tada.U člancima iz kolovoza 1941. Na jednom mjestu govori o ustanku “svjesnih radnika i rodoljubive inteligencije  Srbije,Crne Gore,Hrvatske,Slovenije,Bosne i Hercegovine”,a na drugom pod nazivom “oblasti” spominje šest budućih republika.Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u studenom 1942.u Bihaću se već jasno govorilo o budućoj,obnovljenoj Jugoslaviji koja bi trebala biti”bratska zajednica Srbije,crne Gore,hrvatske,Slovenije,BiH i Makedonije”.Isticanjem da postoji BiH uglavnom su određene granice budućih republika,prvenstveno Hrvatske i Srbije.Tijekom listopada 1943.g.,dok se pripremala osnivačka skupština ZAVNOBiH-a,Tito je u razgovorima s vodstvom Pokrajinskog komiteta za BiH dogovorio da se zagovara status BiH kao federalnejedinice,pa je brže-bolje sazvano i organizirano osnivačko zasjedanje ZAVNOBIH-a.Dogodilo se to 25.studenog 1943.g.,samo etiri dana prije jajakog zaasjedanja AVNOJ-a u Mrkonjić gradu,očigledno se trebalo odmaknuti od Jajca,kako bi se fingirala neovisnost događanja.Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na II zasjedanju AVNOJ-a…

Svaki deseti stanovnik BiH je stradao u II svjetskom ratu

Prema do danas najkompetetnijim i do sada neupitnom demografskom istraživanju Vladimira Žerjavića iz 1989.g. u Drugom svjetskom ratu na teritoriji BiH,stradalo je 8,9% bosanskohercegovačkih Muslimana-Bošnjaka.No,Hrvata je stradalo još i više-10,8%,a bih su Srbi imali najviše žrtava-13,8%.Bosanskohercegovački Hrvati stradali su nemjerljivo više od svojih sunarodnjaka u Hrvatskoj(kojih je od ukupnog broja stradalo 5%).

No,kada se promatra teritorij čitave tadašnje Jugoslavije,Muslimani-Bošnjaci bili su najveće žrtve-stradalo ih je sveukupno 8,1%,doćim je Srba stradalo 7,3%,a Hrvata 5%.Muslimani-Bošnjaci su ponajviše stradavali kao žrtve četničkog terora,te kao vojnici u jedinicama NDH.Statistika pokazuje da su bosanskohercegovački Muslimani-Bošnjaci imali tijekom rata u postotku manje žrtava negoli bih Srbi i Hrvati,ali su statistički gledano,na razini Jugoslavije postali veće žrtve od Srba i Hrvata,jer je i u Srbiji i u Hrvatskoj žrtava bilo manje u odnosu na Bosnu i Hercegovinu koja je od svih poslijeratnih jugoslavenskih republika i današnjih država pretrpjela najveće žrtve i najveća razaranja u Drugom svjetskom ratu:stradalo je oko 328.000 ljudi,što znači 10,3% predratnog stanovništva.Za usporedbu u Crnoj Gori je stradalo 7,8%,u Hrvatskoj 7,3%,a u Srbiji 4,2% stanovništva.Ukupno je u Jugoslaviji stradalo 5,9% stanovništva.

Izvodi it teksta dr.Ive Goldsteina pod naslovom:Bošnjaci između NDH,partizana i četnika

Izvor:Slobodna Bosna

842 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter