Mehmed beg von Vitina

Halid naslovna

Sve je bilo pri njemu,što bi rekli Ljubušaci.Bio je begovsko dijete,učio je
pred čuvenim alimom,kao mladić bio je član kotarskog vijeća,ratovao je na
crnogorskoj granici i dobio priznanja,oženio se iz čuvene kapetanske
porodice Rizvanbegovića,stekao čin pukovnika u 28.-oj godini,bio kajmekam u
Stocu,Ljubuškom,Foči i Trebinju,o očevom trošku više mjeseci bio na
putovanjima na Zapadu i na Istoku,> da vidi svita >.

z-mehmed-beg-slika.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Samo koju godinu kasnije
postao je gradonačelnik Sarajeva (predsjednik gradske općine-beledije) i
član turskog parlamenta u Istanbulu.Poslije 1978.godine bio je stalni član
sarajevskog gradskog vijeća i počasni vladin savjetnik.Kruna njegove
karijere je ponovno imenovanje za gradonačelnika Sarajeva 1893.godine.To je
jedinstven slučaj da ista osoba bude dva puta načelnik jednog tako značajnog
grada za vrijeme vlasti država -ljutih višestoljetnih protivnika.Na tom
položaju ostao je do 1899.godine kada se povukao zbog bolesti.

        Mehmed-beg je bio svestrani stvaraoc:skupljač narodnog blaga,narodni
prosvjetitelj,polemičar,prevodilac sa orijentalnih jezika,sjajni
političar,vrlo nadareni kaligraf,vrstan i raspaljiv govornik.Sve ga je
zanimalo i svuda je stizao.Tek u novije vrijeme saznaje se njegov značaj i
uloga u očuvanju naše kulturne baštine.Spada u prvi,najuži red zaslužnih
Bošnjaka svog doba.

        Ali,Mehmed-beg je bio i vrlo tašt.Mnogo je polagao na titule,činove,položaje
i počasna zvanja.Austrijanci su govorili da je < vrlo
inteligentan,načitan,izuzetan govornik,isto tako slavohlepan >.

        U proljeće 1878.godine tražio je da bude mutesarif u rangu paše.Bosanski
valija proslijedi zahtjev,ali ga u isti mah osumnjiči i Porta zahtjev
odbije.Kad je Mehmed-beg uvidio da Porta nerado gleda Bosance i Hercegovce
na visokim položajima i da stalno potcjenjuje naše ljude,još više je utvrdio
uvjerenje da < Bosna može biti sve drugo,ali turska nikada >…

        Pred ulazak austrijskih trupa u Bosnu,zalagao se za široku autonomiju Bosne
nadajući se da će biti njen guverner ili bar njegov zamjenik,zavisno od toga
da li će nosioci vlasti odlučiti za muslimana ili kršćana.Ostao je samo u
nadi.Jedina mana koju su mu našli bila je da je Hercegovac,da nije Bosanac.

        U februaru 1880.godine,Mehmed-beg je podnio zahtjev da mu se prizna
austrijska grofovska titula.Uz molbu je priložio fermane i berate kao dokaze
plemićkog porijekla porodice,opširni prikaz njene uloge u osmanskom periodu
i rodoslovlje od 1588.godine.Svi dokumenti povodom ovog zahtjeva pohranjeni
su u Državnom arhivu u Beču (HHStA,Wien,Administrative Registratur,F 61,kt
25.,31.juli 1880 ).

Mehmed-beg je tražio i dobio potvrdu svog plemićkog porijekla i od prvog zvaničnika
općine Ljubuški.Tekst dokumenta glasi:

< Od strane obćinskog poglavarstva u Ljubuškomu daje se oviem na znanje svakom koga
se ticalo bude,da su Mehmedbega Kapetanovića i njegova brata Ibrahimbega i Osmanbega
ciele obitelj t.j. otac,djed,pradjed i šukundjed itd bili od pamtivieka zapovjednici
svega kotara Ljubuškoga pod imenom beg Muselim Ajan Zabit Kapetan koji su tvrđavu
ljubuški po zemaljskom zakonu čuvali i upravljali,nadalje da je njihova obitelj od
vajkada po bosanskomu običaju pripoznata bila da su od prvi stari bosanski
plemića,koji od starine u Ljubuškom i Duvanjskom kotaru na više mjesta velika dobra
posjeduju, i koja i dan danas Mehmedbeg sa svojom gorispomenutom braćom drže od
kojih je najglavnije dobro imenom Vitina gdje su od starine njihova kula i ostale
dvorane sagrađene i dan danas se još u dobrome stanju  i dobro sačuvane nalaze,tako
da u njima sva rečena obitelj stanuje.

Obćinsko poglavarstvo u Ljubuškom ,septembra 1880.,

gradonačelnik:Halid eff.Sadiković >.



        Na pismeno insistiranje Mehmed-bega početkom 1882.godine da se njegov
zahtjev riješi,nadležni austrijski organ se izjasnio protiv dodjele
grofovske titule 

Austrijanci su se bojali da bi dodjela titule austrijskog grofa jednom begu
pokrenula lavinu zahtjeva niza begovskih porodica.Pored toga,izražena je sumnja u
neke podatke iz rodoslovlja < budući da bosanskohercegovački muslimani nisu vodili
nikakav registar rođenja >.

Zlobnici,zavidnici i politički protivnici likovali su nad ovim Mehmed-begovim
porazom.Ali to ovog velikog Ljubušaka nije pokolebalo da i dalje striktno provodi
austrijsku politiku i da do kraja života postiže velike uspjehe u svojoj karijeri
političara i kulturnog poslenika.

Za utjehu i kao znak carskog < milosrđa > Mehmed-begu je,prvom od naših begova,
dodijeljen austrijski rang viteza sa atributom < von Vitina >.





Halid Sadiković

728 Posjeta 2 Posjeta danas
News Reporter