Ljubušacima se napokon 24. novembra 1929. godine
ostvarila davnašnja želja ; kaptažom vrela Gožulj otvoren je prvi vodovod .
Otvaranje je uveličao ban dr Ivo Tartaglia ( Tartalja )
koga se ljubuški odličnici dočekali na dalmatinskoj granici .
Svečani govori su održani u blizini vrela i kod
rezervoara , a pred Kotarskim uredom , visokog gosta
pozdravio zahvalnicom gradonačelnik Hasan ef.Sadiković. Novo vrijeme 1929 ; 30 :4.
Izgradnja vodovoda je bila jedina investicija u Ljubuškom
između dva svjetska rata.
Pismo Hanife Dalipagić Agrarnoj direkciji Oduzimanje zemlje < agrarnom reformom < 1918-1919.godine potpuno je materijalno upropastilo mnoge ljubuške bošnjačke porodice . Nije bilo više prihoda od haka , drugih prihoda nisu imali , tako da su postali puki siromasi . To najbolje pokazuje molba Ljubušanke Hanife Dalipagić podnesena Agrarnoj direkciji u Sarajevo 1923. godine . Ona izvorno glasi : Molba . Na agrarnu direkciju u Sarajevo . Ima već 4. godine kako je to moje pretisnuto i moje sirotine pami nejma nikakve oznake niti rente niti Haka.imala sam tog jednog kmeta pod kojim mi ima sedamnaest ili osamnaest dana zemlje u Čapljini koji mi je davo polu i četvrtinu a isto je kmetstvo što daje polu i četvrtinu iz razloga jer mu je ćaća sjeo na gotovu zemlju otalen je meni dolazilo 10. tovara žita zrna i po 20. tovara sjena i drugi dana su još donosili to je moje sirotine bijo hranitelj i to je milostiva Vlada okupirala pa danas moja sirotina nezna kuće ni kako će , a njihov kmet Grgo Jakiša još toliko je na njihovoj zemlji kupijo Dana zemlje i namistijo se kao Ahar -Sahibija a moja djeca nemaju zašto kupit kg. mekina neka mi da jednu god da Hakujem pa eto mu renta molim milostivu Vladu i Agrarnu Direkciju damise to upravi jer ja nemogu živjet sa svojom djecom . Hanifa Dalipagić Arhiv B i H. AD-dokumenta 3301 / 23. Ibragim-beg Bušatlija < U Vitini je ispustio svoju plemenitu dušu naš ugledni prvak Ibrahim-beg Bušatlija , iza kratkog bolovanja . Merhum Ibrahim-beg rodio se 1854.godine u Livnu kao sin posljednjeg janjičara Mahmut-bega . Za vrijeme austrijske okupacije borio se junački kao mladić i branio od okupatorske najezde svoje rodno mjesto Livno.Tada su mu Austrijanci popalili sve što je imao ,a merhum Ibragim-beg se onda preselio svom daidži Hadži Ali-begu Kapetanoviću u Vitinu gdje se nanovo okućio,radeći kao mrav < . Ibrahim-beg je sudjelovao u svim narodnim pokretima kao gorljiv pristaša svakog napretka muslimana . Bio je vrlo darežljiv , prava sirotinjska majka . Kao pametnu i iskusnu čovjeku,obraćali su mu se mnogi za savjet kojega nikome nije uskratio . Na dženazu su došli mnogi Ljubušaci i cjelokupno činovništvo . Osobito je u oči pao , kako ističe dopisnik ,veliki broj težaka Hrvata katolika iz okolnih sela s Ivanom Ćurlinom na čelu . An.Inna billahi.Pravda 1924 ; 74 :3. Duboka starost Kad je prešao 100.godina života , starac Avdo Nović ostao je sam . Prije toga pomrli su mu četiri sina i jedna kći . Pazili su ga svi Žabljačani koliko su mogli , najviše Sadik ef.Sadiković . Umro je u februaru 1930. godine u 107.godini života . Jugoslovenska pošta 1930 ; 214 :5. Imšir Konjhodžić U Sarajevu je umro Ljubušak Imšir Konjhodžić , vlasnik bifea < Korzo > u ul. Kralja Petra br. 4.Bio je svjetski putnik . Poslije 1918. godine preselio se u Sarajevo sa jednim bratom i tri sestre . U Sarajevu je stekao vrlo širok krug prijatelja.Cijelog života borio se predano za prava Bošnjaka.Na dženazi mu je bio i dr Mehmed Spaho . Jedna Imširova sestra je ostala u Ljubuškom , a brat Kasim je poreski činovnik u Cazinu. Pravda 1937 ; 34 : 6 . Merhuma Rukija H.Mahić U nedelju 2.siečnja u 90 godini života preselila je na ahiret ugledna naša sugrađanka Rukija hanuma Mahić ,majka učiteljice Sabire hanume Krehić , koja je ujedno prva muslimanka-učiteljica iz Hercegovine.Iako je po svojim godinama pripadala staroj generaciji naših patrijahalnih muslimanki , rahmetli Rukija hanuma , kao dobra i čestita muslimanka , dala je svu svoju djecu školovati . Prema sirotinji je bila veoma darežljiva i u svakom je koraku pomagala one pomoći potrebne , te je iskreno ožaljena od svakoga , tko ju je poznavao . Rahmetli Rukija hanuma ostavlja iza sebe četiri udate kćeri i dvadeset i troje praunučadi . Svoj rodbini merhume naša iskrena sućut , a rahmetli Rukija hanumi Rahmetullahi alejha ! Osvit 1944 ; 98 :4 . Merhum Kasim ef.Sadiković < 14. travnja 1944. godine nakon kraće bolesti preselio je na ljepši sviet Kasim ef. Sadiković , šeriatski sudac u mirovini , potomak najuglednije i najstarije ljubuške muslimanske obitelji Sadikovića . Rođen je u Ljubuškom 23. ožujka 1880. godine . Pučku školu svršio je u svom rodnom mjestu . Nakon toga je pohađao medresu u Mostaru ,gdje je slušao predavanja poznatih alima Karabega i Džabića , te po svršetku medrese nastavlja nauke u Sarajevu u Gazi Husrevbegovoj medresi , a zatim se upisuje na Darul-mualimin.Po završetku Darul-mualimina upisuje se na Šerijatsku sudačku školu , koju je svršio sa izvrstnim uspjehom . Godine 1906. postavljen je za šeriatskog sudačkog prislušnika u Ljubuškom , pa je kasnije službovao u raznim mjestima Bosne i Hercegovine kao šeriatski sudac , te je po navršetku punih 36 godina službovanja 1941. godine stavljen u mirovinu na svoju vlastitu molbu . U svim mjestima svog službovanja , rahmetlija je svojom inteligencijom , urođenom ljubaznošću , liepim obhođenjem , sticao stalno prijatelje i poštovatelje . Najviše je godina službovanja proveo u Ljubuškom , kojemu je sve svoje duhovne sposobnosti iskreno bio posvetio . Njegovom smrću Ljubuški gubi jednu od najmarkantnijih osoba svojih , islamska zajednica vriednog člana , a njegova obitelj dobrog starješinu . Rahmetulahi alejhi < ! Kovačević Asim , šer. sudac . Merhum Kasim ef. Sadiković . El Hidaje 1944 ; 6 : 221 . Najmlađi član <Gajreta < Ljubušak Šućrija Terzić je 1931. godine upisao svog sina Osmana u članstvo < Gajreta > od rođenja i novac je odmah položio na ruke predsjednika . Iako je bio nekada samo podnarednik Državne straže sigurnosti i kafedžija , nije žalio novca . Njegov gest pokazuje da je < Gajret >bio veoma cijenjen među Ljubušacima . Gajret 1931 ; 9 :238 . Tenor Kadragić u našem mjestu U Bijeljini je u oktobru gostovao radio pjevač i interpretator naše narodne pjesme , tenor Hasan Kadragić . Ovdje je priredio dva koncerta sa najljepšim bosanskim , makedonskim i dalmatinskim pjesmama. Islamska svijest 1934 ; 114 : 8 . Naš sugrađanin-tenor g. Kadragić dobio je mecenu Na vokalnim koncertima širom zemlje , radi zarade za studije , Ljubušak Hasan Kadragić je , kao student muzičke akademije , zbog zvučnog i ugodnog glasa ,imao lijep uspjeh . Jedan od mecena ponudio mu je da studije nastavi u Beogradu . Jugoslavenska pošta 1935 ; 1915 : 4. Brošura < Umjetnička vrijednost bosansko-hercegovačke sevdalinke > Hasana Kadragića Brošura < Umjetnička vrijednost bosansko-hercegovačke sevdalinke > Hasana Kadragića je < lijep poduhvat jednog omladinca željnog nauke , da sa prihodom ove male knjižice mogne nastaviti svoje studije na muzičkoj akademiji < . Islamski svijet 1934 ; 70 :15 . Jugoslovenska radikalna zajednica u Ljubuškom U toku 1936. godine u redovima mjesne organizacije < Jugoslovenske radikalne zajednice > u Ljubuškom izbio je sukob u izboru kandidata za nosioca liste u općinskim izborima . Sukobili su se Đulaga Lalić , ispred privremenog odbora i Sadik ef. Sadiković sa većom grupom članova i prijatelja . Kako do izmirenja nije dolazilo , morao je intervenirati vrh stranke . Na zboru stranke , u prisutnosti preko 400 članova , za nosioca liste izabran je Ibrahim Gujič . Jugoslavenski list 1936 ; 248 : 5 .
HALID SADIKOVIĆ
1099 Posjeta 1 Posjeta danas