Ljubuski Bosnjaci Pod Kandijom

Godinama sam tražio bar jednu junačku narodnu pjesmu koja se odnosi na ljubuške
Bošnjake i našao sam je.To je pjesma < Beg Ljubović po Kandijom > iz zbirke epskih
narodnih pjesama < Tri riječi Hercegovca > , koju je austrijski istraživač Friedrich
Salomo Krauss ( 1859-1938) objavio 1885. godine u Mostaru , gdje je boravio u
periodu od marta 1884. do augusta 1885. godine . Druge koje su mi dolazile do ruku
samo navode na pretpostavke . Pjesma se sastoji od 470 stihova u desetercu . Dvije mlade sultanove kćerke su oca
umolile da im dade < na moru džemiju < da posjete Meku i Medinu .Kad su bili nasred
mora sinja , udari nevrijeme i džemija se nasuče na obale Kandije ( grčki otok Kreta
i današnji grad Iraklion ) . Ban od Kandije se jednom sultanijom oženi i tako
postade sultanov < prijatelj > . Sultanove molbe da mu vrati kćeri , uz veliku
nagradu , nisu pomogle . Tada sultan naredi da se skuplja vojska po cijeloj carevini
i da se napadne Kandija . Hercegovci su se okupili u taboru u < Nevesinju ravnu >
pod kulom bega Ljubovića .



“…Sve se sila sbila Nevesinju ravnom,

Sve se silna izskupila vojska

Ali nejma Džanum Buljubaše

Od Ljubuškog grada bieloga

Čekaju ga tri biela dana ,

Kad četvrto jutro ostvanulo ,

Dok eto Džanum Buljubaše

Na mrkalju konju od mejdana ,

A za njime Hasan barjaktare ,

I on nosi zelena barjaka ,

Za njime Ljubušćani mladi ,

A zavika Džanum Buljubaša :

Zlo ti jutro beže Ljuboviću,

Što si silnu zastavio vojsku ,

Podaj barjak Alibegu sinu ,

Kome nejma neg petnajs godina ,

Na njemu je petnajs agaluka ,

Kad to beže odabra besjedu ,

On oprema Halilbega sina ,

A dade mu zelena barjaka .

Al povrvi ubojita vojska,

Kud godj idje i vodi vojsku,

Ali sijdje gori Romaniji

Obzira se džanum Buljubaša

Sa mrkalja konja od mejdana ,

Obzire se na svog bajraktara .

Zapjevaj mi Asan bajraktare ,

Obeseli moje društvo redom .

Kad to čuo Asan bajraktare ,

On zapjeva tanko glasovito ,

Ja kakvu je pjesmu zapjevao ,

Ostaj s Bogom sva Ercegovino ,

I po tebi naše kule bile ,

Ne u koga ostarjela majka

Ne u koga seka neudata

Ne u koga viernica ljuba

Po tebi su naše ovce bile ,

Na daleko kosti zanosismo

Ali more nama Bog i sreća dati .

Oda ćemo ikad dolaziti

Kad s obazrje Džanum sa mrkalja

Vešma mu se sneveseli družtvo.

Kad to vidje Džanum Buljubaša ,

On zapjeva tanko glasovito :

Ostaj sbogom sva Ercegovino ,

I po tebi naše kule bile

I po kulam ostariele majke ,

I još pobro seke neudate ,

I još pobro viernice ljube

I po tebi naše ovce bile .

Ali mene niko ni žaliti nejma ,

U Ljubuškom nešto kuletine ,

Tri su u njoj s oborile ćoše ,

A četvrta sojom poduprta

A i na njoj nešto odžačine .

Na njoj nigdi nikog ne imade ,

Mrka koćka i dvoje pilića ,

Niko mene ni žaliti nejma .

Ako li mi Bog i sreća dade,

Pa se vratim sa vlaške Kandije ,

Sve ću vlaške osijecat glave ,

Pa ću kitit goru Romaniju

Kad se obazrje Džanum sa dorina ,

Sve se njemu osmjenulo društvo ,

Kud godj idje do Kandije sijdje…”



        U Ljubuškom je austrijski funkcioner i istraživač Kosta Herman zabilježio
pjesmu < Lejla Blaževića > od 470 stihova,vjerovatno uz pomoć i saradnju
Rize-bega Kapetanovića . Neki njeni stihovi upućuju na mogućnost da je oteta
djevojka Lejla Ljubušanka . Do prvih tanahnih < kula < ( kuća utvrđenih za
odbranu) u ljubuškim mahalama moglo se doći jedino preko velikog broja
kamenih < basamaka >.



<…Kad je bilo večer po jaciji ,

on mi ode Lejli pod pendžere ,

te on mače sitne basamake ,

od stotinu i tri basamaka ,

i pope se Lejli na pendžere…>



        Kad se otimač otisnuo < preko polja ravna < , Lejli Ljubušanki je bilo jasno
da se radi o kaurskoj otmici .



…> Oprema se Lejla Blaževića ,

ona siđe niz tanahnu kulu ,

od nje vlaše lica okretaše ,

on je meće za se na konjica ,

tri puta je opasao pasom ,

i četvrti od sablje kajasom ,

te otište preko polja ravna…> .



Krauss FS . Tri riječi Hercegovca. . Beg Ljubović pod Kandijom : 13-22 . Mostar :
Tisak i naklada don Franje Miličevića , 1885 .

Herman K . Narodne pjesme Bošnjaka u Bosni i Hercegovini 1888-1889 . II Lejla
Blaževića . Sarajevo : Preporod , 1996 .



HALID SADIKOVIĆ

2154 Posjeta 1 Posjeta danas