PREPISIVAČI TEKSTOVA I KALIGRAFI

Rukopisi su pisani i prepisivani u medresama , mektebima , tekijama ,
džamijama i u privatnim kućama kapetana , begova i drugih imućnih ljudi .        Prepisivači su bili muderisi , alimi , učenici , imami , hatibi , muallimi ,
mujezini , muftije , kadije , vojni pisari , ali i obični ljudi iz drugih
zanimanja . Neki su rukopise prepisivali < za svoju dušu > , drugima su
prepisivanje i prodaja prijepisa bili zanat . Mnogi autori rukopisa i
prepisivači su anonimni , iz skromnosti ili nekog drugog razloga . Na
prepisanim rukopisima relativno često nema ni mjesta i godine prijepisa .
Prepisivači su redovno nastojali da prijepis bude zanimljiv i lijep . Birali
su teme , vrstu slova i boje . Za postignutu vještinu umjetničkog
oblikovanja pisma izdavana je posebna diploma .

 kaligrafi.jpg

Rukopisi obuhvataju vrlo širok dijapazon disciplina , posebno fikh , tesavuf
, islamsku dogmatiku , gramatiku , bibliografiju , logiku , leksikografiju i
tedžvid ( pravila za učenje Kur'ana ) .        Ljubuški prepisivači rukopisa i kaligrafi nalazili su svoje učitelje u
mostarskim medresama.

Ibrahim , sin Huseina Ljubuškalije        Prvi poznati ljubuški prepisivač je Ibrahim , sin Huseina Ljubuškalije . Zna
se da je za vrijeme školovanja u prestižnoj Karađoz-begovoj medresi u
Mostaru 1635. godine prepisivao rukopise na orijentalnim jezicima . Do sada
nije istražen obim i sadržaj njegovog prepisivačkog opusa .Mustafa , sin Mahmuda        Mustafa , sin Mahmuda , iz tvrđave Ljubuški , prepisao je jednu zbirku
rukopisa početkom 1638. godine dok se nalazio na školovanju u Mostaru u
Koski Mehmed-pašinoj medresi .        Prijepisi potvrđuju da su se ljubuški Bošnjaci školovali u mostarskim
medresama prije tri i po stoljeća , kada je Ljubuški bio više tvrđava nego
urbano naselje sa razvijenom trgovinom i zanatima .Osman , sin Hasana        Osman , sin Hasana prepisao je jedan perzijsko-perzijski rječnik 1671.
godine i priručnik iz šerijatskog prava na arapskom jeziku 1675. godine .Muhamed , sin Huseina , Ljubuškali        U periodu od preko 50 godina krvavih ratova ( zloglasni kandijski rat od
1645. do 1669.godine , morejski ili bečki od 1684. do 1699. godine i mali ,
sinjski rat od 1714. do 1718. godine ) stradao je veliki broj ljudi i
devastirana su mnoga naselja s obe strane granice .U toku morejskog rata
Ljubuški su sustigla dva temeljita paljenja i rušenja za samo pet godina ,
1689. i 1694. godine . Od tih razaranja ljupki grad se nikada više nije
oporavio niti je vratio specifičnosti ranije razvijenog urbanog naselja .
Mlečani su potpuno uništili ljubuške mahale i bili toliko premoćni u oba
pohoda , da se osmanska posada nije usudila ni izaći van bedema tvrđave .   
                Poslije tih ratova stanje na granici , koja se nije
mijenjala do danas , postepeno se smirivalo . Upravo u tom početku
stabilizacije javio se ljubuški prepisivač rukopisa i kaligraf Muhamed , sin
Huseina,koji se na svim svojim prepisivačkim djelima redovno potpisivao kao
Ljubuškali ( iz Ljubuškog , Ljubušak ) .        Prijepisi Muhameda Ljubušaka nalaze se u Orijentalnoj zbirci Jugoslavenske
akademije nauka i umjetnosti u Zagrebu , Orijentalnom institutu i u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu , Arhivu Hercegovine u Mostaru i u
Biblioteci Kairskog univerziteta u Kairu .O životu ovog istaknutog prepisivača zna se malo . Prvi do sada poznati prijepis
njegovog zbornika od pet djela iz 1757. godine otkriva korektnu , ali dosta nevještu
ruku učenika u nekoj , vjerovatno mostarskoj medresi .Na to upućuju i prepisana
djela u zborniku koja su bila u programima medresa kao priručnici . Posljednje
prepisano djelo Muhameda Ljubušaka potiče iz 1781. godine . U tom periodu od 24
godine prepisao je preko 20 djela ,od kojih na nekim nedostaju datum i mjesto
prijepisa . Tako bogat opus ima malo koji od naših prepisivača . Obzirom na tematska
područja može se pretpostaviti da je bio kadija ili predavač u nekoj od mostarskih
medresa . Prepisivao je djela na arapskom , turskom i perzijskom jeziku iz dogmatike
, fikha , gramatike , logike , leksikografije i tesavvufa . Pisao je najviše nashi i
nastalik pismom .Muhamed Ljubušak prepisao je i nekoliko djela naših autora i to tri djela čuvenog
mostarskog alima Šejh Juje i popis njegovih djela na arapskom jeziku , kao i
prijepis Zbornika fetvi Ahmeda Mostarca koji je , kao jedini primjerak , tako spašen
od zaborava .Lista prepisanih djela Muhameda Ljubušaka nije potpuna , jer su neki rukopisi
sigurno propali u ratnim poharama . Naime , tako plodan prepisivač ne bi dozvolio
tako dugu pauzu od 18 godina koliko je trajala između njegovog prvog poznatog
rukopisa 1757. godine i narednog rukopisa tek 1775. godine .Dva prijepisa jednog djela , rijetko u prepisivača i kaligrafa , pokazuju da mu je
prepisivanje bilo izvor prihoda i da je prepisivao po ličnoj narudžbi i za polaznike
medresa .Muhamed Ljubušak je u prepisivanju bio vrlo savjestan . Više puta je čitao prepisano
djelo i u toku prepisivanja ga upeređivao s više primjeraka . Tako je u jednom
rukopisu zabilježio da je na margini naznačenu riječ uporedio s četiri primjerka ,
kako je ne bi pogrešno upisao . Osobito je cijenio djela mostarskog učenjaka Šejh
Juje ( Mustafe b. Yusuf b. Murad al-Mostari ) .Lista prepisanih djela ovog plodnog prepisivača i kaligrafa , nije konačna :1.Pristup namazu .2.Rasprava o namazu .3.Privlačenje srdaca putu obljubljenog .4.O islamskom vjerovanju .5.Priručnik o klanjanju namaza .Djela su prepisana 1757. godine .6.Zbornik fetvi , autor neutvrđen . Prepisano u Mostaru 1775. godine . Rukopis je
propao granatiranjem Orijentalnog instituta u Sarajevu .7.Komentar Šahidijevom perzijsko-turskom rječniku , 1776. godina , 488 stranica ,
ta'lik pismo , uvježbana ruka kaligrafa . Rukopis se čuva u Gazijinoj biblioteci .8.Superkomentar djela o osnovama šerijatskog prava , 1777. godina . Rukopis je
propao granatiranjem Orijentalnog instituta u Sarajevu .9.Opširni komentar jednog Kašgarijevog djela poznatog po imenu < Veliki Halebija > ,
1779. godina , 694 stranice , uvježbana ruka kaligrafa , u kožnom povezu . Prenesen
je iz Karađoz-begove u Gazijinu biblioteku .10.Komentar Bergivijevog djela iz gramatike arapskog jezika , 1780. godina . Vrlo
lijepo tal'ik pismo . Čuva se u Arhivu Hercegovine u Mostaru .11.Komentar odnosno gramatička analiza jednog djela Husejna ibn Ahmeda Zeynu -zadea
al-Bursewija . Lijepo talik pismo , 294 stranice , u dobro očuvanom , originalnom
kožnom povezu . Čuva se u Gazijinoj biblioteci u Sarajevu .12.Popis Šejh Jujinih djela na arapskom jeziku 1781. godina , lijepo nasta'lik pismo .13.Komentar rasprave o pravilima logike , 1781. godina , lijepo nasta'lik pismo .14.Komentar Abharijeva djela < Isagudži < na arapskom jeziku , lijepo nasta'lik
pismo , 1781. godina .15.Komentar Šahidijevog rječnika , na perzijskom i turskom jeziku , 1781-82. godina
. Rukopis se čuva u Biblioteci Kairskog univerziteta u Kairu .16.Perzijsko-turski rječnik autora Ibrahima Šahidija .17.Arapsko-turski rječnik u stihu < Mahmudiyya < nepoznatog autora .18.> Knjiga oporuke > , djelo o vjerovanju i bogoslužju muslimana .19.Zbornik fetvi . Jedinstven rukopis , na arapskom jeziku , 322 stranice , lijepo
sitno nasta'lik pismo . Vlasnik Halil Mukić , mostarski muftija .20.Pravila o učenju Kur'ana nepoznatog autora .21.O uvjetima za obavljanje namaza .22.Udžbenik vjeronauke ( Ilmihal ) .23.Zbornik fetvi na arapskom jeziku , autora Ahmeda ibn Muhammeda al-Mostarija .
Lijepo i sitno nasta'lik pismo , 322 stranice .24.Komentar na turskom jeziku Šahidijevog perzijsko-turskog rječnika . Prepisano u
Mostaru lijepim i čitkim nasta'lik pismom na 500 stranica . Ovaj potpun i lijep
primjerak popularnog rječnika uništen je granatiranjem Orijentalnog instituta u
Sarajevu .Hayrullah b. Galil LubuškaHayrullah b. Galil Lubuška prepisao je dvije zbirke 1760. godine . Rukopisi se
nalaze u Odboru Islamske zajednice u Mostaru .Nepoznati Ljubušak        Obimniji fragment nekog komentara djela iz fikha nepoznatog autora na
turskom jeziku . Sadrži mnoge teme iz islamskog vjerovanja . Nema podataka o
prepisivaču , godini , ni mjestu prijepisa . Djelo je prepisano poslije
1768. godine . Na listu 22a datirana je jedna bilješka da je u Ljubuškom
1768. godine bio jak zemljotres . Jedino to upućuje da bi se moglo raditi o
ljubuškom prepisivaču .Muhamed , sin RedžepovMuhamed , sin Redžepov prepisao je 1781. godine sedam djela : biografiju mostarskog
učenjaka Šejh Juje ,jedno djelo Šejh Juje iz logike i pet djela iz islamskog
obredoslovlja . Rukopisi se čuvaju u Orijentalnoj zbirci Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod brojevima 1407 , 1505 , I , II , III ,IV , V i
1525 . Do danas nisu katalogizirani .Ahmed b. Ismail b. Muhamed        Ahmed b. Ismail b. Muhamed , imam , prepisao je u Ljubuškom 1795. godine <
Kasidu u pohvalu Nizamulmulka < na arapskom jeziku .Mustafa b. Omer-beg Hadžalizade        Mustafa b. Omer-beg Hadžalizade bio je prepisivač u prestižnoj
Karađoz-begovoj medresi 1774. godine . Potiče iz kapetanske porodice
ljubuških Hadžalića . Jedan njegov prijepis čuva se u Orijentalnoj zbirci
rukopisa Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod brojem
908 . U tom rukopisu na prvoj korici piše :        < Siromah bijednik Mustafa b. Omer-beg Hadžalizade u medresi Karađz-beg > .
Na listu 1a istog rukopisa je bilješka: < posjeduje ju siromah bijednik ,
bilo mu oprošteno , i dobio zagovor Najslavnijeg Vjerovjesnika , Omerov sin
Mustafa > . Iz bilješke na kraju rukopisa vidi se da je Mustafa autor
prijepisa i da je djelo prepisano u Karađoz-begovoj medresi .Ahmed b. MuhammedAhmed b. Muhammed iz Ljubuškog prepisao je pet djela:1.Perzijsko-turski rječnik , spjevan u mesnevi-stihovima . Autor je Ibrahim Šahidi ,
derviš iz Anadolije .2.Djelo iz islamske dogmatike u stihovima .3.Djelo islamske dogmatike u stihovima .4.Djelo moralističkog sadržaja .5.Djelo o islamskom vjerovanju .Prijepisi su bez oznake godine i mjesta prepisivanja .Zekeriyyah Sohta i Ismail SohtaZekeriyyah Sohta i Ismail Sohta iz sela Ljubuškog prepisali su tekst Mevluda uz
dodatak iz mevluda drugih autora . Prepisivač Mevluda je vjerovatno Zekerijah , a
Ismal je prepisao samo jednu pjesmu koja se nalazi na posljednjoj stranici , poslije
teksta mevluda . Prijepisi su bez oznake godine i mjesta prepisivanja . Može se
pretpostaviti da prijepis datira prije 1500. godine kada je Ljubuški bio selo .Darviš Umar b. Umar Gradačaničawi , Mufti-zade        Darviš Umar b. Umar Gradačaničawi , Mufti-zade , muftija u Ljubuškom ,
prepisao je 1805. godine jedno djelo na turskom jeziku .Muhamed Krehić , sin Alijin        Muhamed Krehić , sin Alijin , učenik medrese u Mostaru pred muftijom
Mustafom ef. Mukićem , kasnije priznati ljubuški alim , muderis i vakif ,
prepisao je 1833. godine jedno djelo iz islamske dogmatike ( Spjev o
vjerovanju i komentar ) . Bio je učitelj u kaligrafiji ljubuškom prepisivaču
Ibrahimu ef. Sadikoviću .Muhamed b. Ali Ljubuškali        Muhamed b. Ali Ljubuškali prepisao je 1833. godine jedan komentar sintakse
arapskog jezika .Muhamed Mujan ( Mujanović ) b. Salih        Muhamed Mujan ( Mujanović ) b. Salih prepisao je 1838. godine na Žabljaku ,
u Gornjoj mahali , četiri djela na arapskom , turskom i perzijskom jeziku :1.Paradigme konjugacije arapskih glagola .2.Osnove islamskog vjeronauka .3.Perzijsko-turski rječnik .4.Arapsko-turski rječnik .Halil b. Ali b. Abdullah Kerrizade (Halil ef. Ćerić )         Halil b. Ali b. Abdullah Kerrizade ( Kerić ili Ćerić ) , imam u džamiji na
Gožulju prepisao je 1843.godine Al-Mushaf Aš-Šarif . Prijepis mushafa čuva
se u Gazijinoj biblioteci . Halil ef. Ćerić ( Keri-zade ) bio je i vlasnik
rukopisa jednog pjesničkog djela perzijskog pjesnika-mistika Muhammad b.
Ibrahima Nisaburi-a.Ibrahim ef. Sadiković , sin Abdulaha        Ibrahim ef. Sadiković , sin Abdulaha , prepisao je dva djela iz sintakse
arapskog jezika 1849. godine i zbirku salavata i dova 1859. godine . Na
prijepisima se potpisao kao Ibrahim b. Abdulah b. Hadži Derviš Sadikzade ili
Ibrahim , sin Abdulah Sadikov , učenik Sejjid Mehmed Emina Krehe . Rukopisi
se čuvaju u Arhivu Hercegovine u Mostaru .        Gajio je kult knjige i u porodici . Njegov najstariji sin Abdulah ef.
školovao se u Istanbulu i bio dugo godina mualim i imam žabljačke džamije i
jedno vrijeme ljubuški gradonačelnik . Druga dva njegova sina , Fetah ef. i
Kasim ef. , bili su šerijatske sudije .Halil b. Ali Ljubuškali        Halil b. Ali Ljubuškali je 1853. godine prepisao jedno djelo na arapskom
jeziku iz tesavufa .Mehmed-beg Ljubušak        Mehmed-beg Ljubušak je bio vrstan kaligraf . Od njega su ostale dvije levhe
izvedene rukom vrhunskog majstora . Jedna se nalazi u Svrzinoj kući u
Sarajevu , u ženskom velikom halvatu . Uručena je kao poklon sarajevskom
ljekaru-neuropsihijatru i njegovom kućnom prijatelju , Čehu dr Bayer-u .
Druga levha nalazi se u Begovoj džamiji , na zapadnom zidu prizemno , pod
velikim kubetom . Na ovoj levhi , jednoj od najvećih u našoj zemlji , autor
se potpisao kao Mehmed Muhibbi ( < onaj koji voli < ) . Levha je izvedena
zlatnim slovima na crnoj podlozi .Halil Hrle , sin AlijinHalil Hrle , sin Alijin , iz Stoca , polaznik ljubuške medrese , učenik alima ,
muderisa i vakifa hadži Mehmed ef. Krehića , prepisao je 1844. godine jedan rukopis
koji sadrži dvije rasprave . Prva je iz gramatike arapskog jezika , druga iz nauke o
moralu .Novinske vijesti u < Sarajevskom listu > i neki dokumenti u periodu od 1844. do
189o. godine potvrđuju da je ovaj učeni stolački prepisivač i pisac dugo godina
živio u Ljubuškom . Nalazi se među Ljubušacima-potpisnicima pomoći za mostarsku
bolnicu 1871. godine kao mula . Imao je zemlju i mlinice na Trebižatu , a stanovao
je u mahali Prilaz , pored kuće porodice Sarajlija .Kasim ef.Dobrača je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci našao rukopis  pod naslovom <
Kasidei burdei bosnevi > . To je doslovan prevod s arapskog na naš jezik poznate
kaside ( ode ) koju je spjevao arapski pjesnik al-Busiri 1281. godine u slavu
Muhameda a.s. Naslov ove vrlo popularne kaside u cijelom islamskom svijetu u prevodu
glasi : < Vijenac bisernih zvijezda u slavu najvećeg čovjeka> . Prevodi i komentari
ove kaside na arapskom jeziku i jezicima drugih naroda su brojni . U našim medresama
, na sijelima , u raznim pobožnim prilikama , ova kasida se rado citirala i pjevala
.Dobrača naglašava da nije potpuno izvjesno ko je od naših ljudi i kada preveo ovu
kasidu . Na kraju rukopisa je bilješka : < Sastav Kasidei-Burde , Halil sin Alijin
Stočanin , mjeseca safera , godine 1285 ( 1868 ) .Na osnovu analize navedenog Dobračinog rada i drugih dostupnih podataka može se
opravdano pretpostaviti da je autor prevoda ove čuvene kaside mula Halil Hrle rodom
iz Stoca , nastanjen u Ljubuškom prije i poslije 1868. godine .Za sada se ne zna
autor prijepisa ove popularne kaside.Alma Omanović-Veladžić . Karađoz-begova medresa u Mostaru . Muallim 2007 ; 31 :
95-104 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih
rukopisa . Svezak četrnaesti . Obradio Osman Lavić . London-Sarajevo , 1426/2005 .Ždralović M . Prepisivači djela u arabičkim rukopisima . Knjiga I . Sarajevo :
Svjetlost , 1988 .Ždralović M . Prepisivači djela u arabičkim rukopisima .Knjiga II . Sarajevo :
Svjetlost , 1988 .Ždralović M . Bilješke u orijentalnim rukopisima . POF 1983 ; 35 .Mehmedović A . Još pet naših kaligrafa . Glasnik 2006 , 7-8 vol. , juli-august .
Sarajevo , Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih
rukopisa . Svezak sedmi . Obradili Haso Popara i Zejnil Fajić . London-Sarajevo ,
1420/2000 .Trako Salih . Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu .
Sarajevo , 1986 . Rukopis 195 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih
rukopisa . Svezak šesti . Obradio Mustafa Jahić . London-Sarajevo 1420/1999 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih i perzijskih rukopisa .
Svezak drugi .Obradio Kasim Dobrača . Starješinstvo Islamske zajednice za Bosnu i
Hercegovinu , 1979 .Hasandedić H . Katalog arapskih , turskih i perzijskih rukopisa . Svezak II . Mostar
: Arhiv Hercegovine , 1977 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih i perzijskih rukopisa .
Svezak treći . Obradio Zejnil Fajić . Sarajevo , 1991 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih
rukopisa . Svezak jedanaesti . Obradio Zejnil Fajić . Sarajevo-London 2003 .Katalog turskih rukopisa franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini . Obradio
Vanco Boškov . Sarajevo : Orijentalni institut , 1988 .Hasandedić H . Islamska baština Bošnjaka II .Mostar : Islamski kulturni centar , 1999 .Mulaosmanović J . Leksikon umjetnika Bošnjaka . Visoko , 2002 .Mazalić Đ . Leksikon umjetnika Bosne i Hercegovine . Sarajevo : Veselin Masleša ,
1966 .Korkut DM . Orijentalni napisi na predmetima etnografske zbirke Muzeja grada
Sarajeva . Separat . Sarajevo , 1963 : 98-9 .Dobrača K . Kasidei burdei bosnevi (Kasidei Burda na < bosanskom < jeziku ) . Anali
Gazi Husrev-begove biblioteke . Knjiga IV . Sarajevo , 1976 : 9-20 .Gazi Husrev-begova biblioteka . Katalog arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih
rukopisa . Svezak četvrti . Obradio Nametak Fehim . London-Sarajevo , 1998 .

 HALID SADIKOVIĆ

2133 Posjeta 2 Posjeta danas