Počeci formiranja evidencije nekretnina u Osmanskoj carevini sežu u daleku prošlost
, u vrijeme prvih sultana . Popisi zemljišta zvali su se defteri ( stari i novi ) i, po zakonu , morali su se revidirati i dopuniti svake tri godine . Defteri su sečuvali u Carigradu pod nadzorom ministra finansija . U 20. stoljeću u okviru agrarne politike doneseni su zakonski propisi o tapijama (
Ramazanski zakon 1858. , Zakon o tapijskim ispravama vakufskog zemljišta 1860. i
Zakon o slobodnom vlasništvu na nekretninama 1874. godine) .
U osmanskom periodu uprave nije bilo javnih knjiga o zemljišnom posjedu .
Tapija-isprava o vlasništvu u rukama vlasnika bila je jedini dokaz o vrsti i obimu
prava . Imala je zakonski definiranu formu , sa tugrom ( monogramom ) , osnovnim
podacima o vlasniku , posjedu ( selo , granice prema susjedima po prezimenu ili
imenu, približna površina u dunumima ) i ovjerom tapijske uprave ( muhur tefter
emaneta ) . Kad je vlasnik tapije prodavao svoju nekretninu morao je pred lokalnim
organima uprave , u prisustvu kupca , sastaviti ispravu o prodaji , platiti taksu i
predati staru tapiju . Kupac je dobivao privremenu tapiju s kojom je ulazio u posjed
. Stara tapija je upućivana i odlagana u centralnu defterhanu u Carigradu , a nova
stalna tapija ( < tugrali tapija >) zavođena je u defter i upućivana novom vlasniku.
Poslije 1878. godine austrijska uprava uvodi klasični evropski parcelarni katastar
po uzoru na Napoleonov model,na osnovu obavljene izmjere i klasiranja zemljišta na
određenom prostoru .
Osnivanje gruntovnica u pojedinim mjestima povjereno je posebnim gruntovnim
komisijama koje su bile pod nadzorom Zemaljske vlade . Komisija se sastojala od
jednog sudskog činovnika i potrebnog broja geometara . Pošto su vlasnici izrokom
pozvani da donesu svoje tapije , komisija je , od općine do općine , obilazila
pojedine čestice , saslušavala svjedoke , starije ljude , mjesne starješine itd., i
sastavljala pojedine gruntovne listove . U spornim slučajevima preporučen je pravni
put . Striktno je poštivano pravilo da se jedan kotar potpuno završi u jednom ljetu
, tako da se narednog proljeća , pošto se u toku zime završe potrebni poslovi u
pisarni , u dotičnom kotaru može otvoriti gruntovnica .
U početnoj fazi uvođenja javnih zemljišnih knjiga muslimani su se ustručavali
predati svoje tapije gruntovnoj komisiji . Međutim , poslije nekoliko godina , to
nepovjerenje je nestalo kada su uvidjeli da država u potpunosti zaštićuje njihova
vlasnička prava .
Katastarska izmjera zemljišta sa jasno određenim granicama i klasi posjeda bila je
temelj za uređenje vlasničkih odnosa . Završena je 1885.godine , a već 1886. godine
otvorene su prve gruntovnice . U procesu izmjere detaljno je premjereno 3.128
katastarskih općina .
Prva gruntovnica u Hercegovini otvorena je u Ljubuškom 1. septembra 1888. godine :
< Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovne Br. 43.690/1.
Izrok
u pogledu otvorenja gruntovnice za kotare : Bos. Kostajnica , Priedor , Gradačac i
Ljubuški .
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu ovim oglašuje , da će se dogotovljeni u
smislu gruntovničkog zakona od 13. septembra 1884. sastavljeni gruntovnički uložci u
kotarima : Bos. Kostajnica , Priedor , Gradačac i Ljubuški počevši od 1. septembra
1888. voditi kao gruntovnica, i to :
. IV. U kotaru Ljubuški za sve katastr. općine : Batin , Biača , Borajna , Bročanac
, Čapljina-Trebižat , Cerno , Crveni Grm , Dragičina , Dretelj , Drinovci , Gabela ,
Struge , Gorica , Grab , Grabovnik , Gradac , Grude , Hardomilje , Hrašljani , Humac
, Jasenica , Klobuk , Kutac , Lisice , Ljubuški , Medjugorje , Orahovlje , Otok ,
Posušje , Proboj , Prolog , Radišići , Rakitno , Rastovača , Ružići , Sipovača ,
Sovići , Stubica , Studenci , Tihaljina , Trebistovo , Vašarovići , Veljaci ,
Vinjani , Vitina , Vučipolje , Zvirići , Zvirovići .
Ušljed toga biva počevši od spomenutog dana stečenje , prijenos , ograničenje i
ukinuće stvarnih prava na nekretnine , koje su predmet gruntovničkog upisa samo na
temelju upisa , obavljenog u smislu II dijela gruntovničkog zakona od 13. septembra
1884 .
Ujedno se ovim na temelju § 60. gruntovničkog zakona od 13. septembra 1884.
naredjuje postupak na ispravak i ušljed toga pozivaju :
1. Svi oni , koji misle , da su njihova otprije stečena prava sadržajem uložaka ma
kako povrijeđena , da za tri mjeseca t. j. od 1. septembra 1888. do 30. novembra
1888. predadu svoje prigovore , sastavljene kao molbe ili dane u zapisnik kod
kotarskog ureda kao gruntovničke oblasti .
2. Isto tako pozivaju se svi pređašnji vlastnici , koji mogu dokazati , da na
temelju osnutka obavljene uknjižbe vlastništva ne valjaju , da u smislu §§ 118.-129.
gruntovničkog zakona tužbe na brisanje u roku od jedne godine , t. j. od 1.
septembra 1888. do 31. augusta 1889. podnesu kod dotičnog kotarskog ureda kao
gruntovničke oblasti .
Promašivši u nazočnom izroku određene rokove , izgubiće se pravo protiv drugijeh
osoba , koje su već stekle prava u dobroj vjeri na temelju u gruntovnici unesenih
upisa .
Najzad se svakome obznanjuje , da nema niti povrate u prvašnje stanje radi
promašenog izročnog roka, niti produženja roka za pojedine stranke .
Svi zapisnici , otpravci , podnesci i prilozi , u koliko služe jedino provedenju
postupka na ispravak , isključivši parničnom postupku pridržane rasprave , oprošteni
su sa svim od biljega i pristojba .
Sarajevo , 31. jula 1888 .
Poglavica zemaljske vlade : Appel , g. k. >
Iz izroka se vidi da su ljubuškom kotarskom uredu kao gruntovničkoj oblasti tada
pripadali Posušje , Grude , Jasenica , Dretelj , Struge , Gabela i Čapljina .
Gruntovničari u austrougarskom periodu bili su :
Franjo Frybort 1891 ,
Sava Manojlović 1892-1897 ,
Karlo Riemer 1897 ,
Schmidt Franz 1908-1912 ,
Jenko Ernest 1913 ,
Starman Josip 1914-1917 ,
Bilal Mehmed 1914-1917 .
U gruntovnici su pred Prvi svjetski rat radili kao gruntovnički vježbenici :
Sadiković Hasan 1912 ,
Ibrulj Nezir 1912 ,
Bilal Mehmed 1913 ,
Mujezinović Kasim 1914 i
Selimić Hilmija 1917 , 1918 .
Austrijski zemljišno-knjižni propisi bili su na snazi sve do 1931. godine . Ne zna
se da li je sačuvana koja ljubuška tapija izdata prije 1878. godine .
Jurić Ružica. Vektorizacija katastarske općine Livno . Sveučilište u
Zagrebu-Geodetski fakultet . Zagreb , 2007 ( diplomski rad ) .
Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine . Zagreb : C. i kr. zajedničko ministarstvo
finansija ,1906 .
Izrok u pogledu otvorenja gruntovnice za kotare : Bos. Kostajnica , Priedor ,
Gradačac i Ljubuški . Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu . Sarajevski list 1888
; 116 : , od 3. oktobra .
Bosnischer Bote-Bosanski glasnik . Sarajevo , 1897-1919. ( 1-23 ) .
Bošnjak-Kalendar . Sarajevo , 1883-1918 (1-36 ) .
SADIKOVIĆ HALID
PRVA GRUNTOVNICA U HERCEGOVINI
2918 Posjeta 1 Posjeta danas