Pravilima < Gajreta > definirani su kategorije , prava i obaveze članova .

U prvom periodu djelovanja od 1903. do 1914. godine članovi su svrstani prema

visini uloga u dobrotvore ( 1.000 kruna ) , utemeljitelje ( 200 kruna ) i

podupiruće članove , kasnije < redovite prinosnike > sa ulozima od dvije krune ,

jedne krune , 50 ili 20 helera .

U toku 1906. godine u popisu članova < Gajreta > nalazili su se :

a. utemeljitelji :

Konjhodžić Mehmed , Omerhodžić Arifaga .

b. članovi I reda :

Bukovac Ali ef. , Ibrulj Mahmut ef. , Krehić Abdurrezak i Mahić Alaga Mehagin .

c. članovi IV reda : Konjhodžić Mustafa .

Mustafa Konjhodžić, veliki narodni učitelj

U toku 1907. godine članovi < Gajreta < bili su :

a.utemeljitelji :

Konjhodžić Mehmed ef. , Omerhodžić Arifaga .

b. članovi I reda :

Ibrulj Muhamed ef., Mahić Alaga Mehagin.

c. članovi II reda :

Mahić Mehmed ef. , Muminagić Abdulah ef.

d. članovi III reda :

Mesihović Sulejmen ef. , Hadžalić Mujaga , Knezović Mićo , Bošnjak Mehmed ef. ,

Laletović Derviš ef. , Ćerić Mustafa ef. , Češko Ibrahimaga , Nikšić Tahiraga ,

Dalipagić Mustafa .

e. članovi IV reda :

Mahić Sabitaga , Terzić Mujaga , Hadžalić Mahmutaga , Lalić Mehmed ef. , Marković

Bariša , Šukalić Ahmetaga , Ibrulj Abdulah ef. , Konjhodžić Hasan ef. , Konjhodžić

Mustafa ef. , Orman Ali ef. , Terzić Avdo , Krehić Mehmed ef. , Muminagić Džemal ef.

, Konjhodžić Jusuf ef. , Šukalić Šućraga , Mahić Alija , Kadragić Muharemaga ,

Nevesinjac Ibrahimaga , Konjhodžić Ahmet , Mahić Salihaga , Ćerimović Muhamedaga .

Članovi < Gajreta > 1908. godine bili su :

a. članovi I reda :

Hasanaga Gujić ( Hadži Ibragin ) , Lalić Idrizaga , Mesihović Mujaga , Selimić

Zaimbeg ;

Hadzi Hasanaga Gujic (1852-1932)

b. članovi II reda :

Alić Hilmi ef. , Bukovac Alaga , Dalipagić Šaćiraga , Dizdarević Hasanaga ,

Dizdarević Ahmetaga , Familija H. Mahića Mahmutage , Fazlić Abdulah ef. , Fazlinović

Omeraga , Ibrulj Muhamed ef. , Kadragić Mujaga , Lalić Salihaga , Lalić Muhamedaga ,

Mušić Mustafa ef. , Mujezinović Alaga , Mahić Memišaga , Mahić Muharemaga , Osmić

Šućraga , Osmić Zaimaga , Sadiković Abdulah ef. , Tančica Mustafaga ;

c. članovi III reda :

Bilić Hasanaga , Beširović Selimaga , Ćerimović Šaćir ef. , Ćerić Šaćir ef. , Gujić

Ibrahim ef. ( Hasanagin ) , Hrnjičević Mujaga , Hajdar Mustafaga , Ibrulj Bećiraga ,

Kadragić Arslanaga , Lalić Hasanaga , Mahić Memišaga I., Mujkić Ahmetraga , Mahić

Alija ( Hasanagin ) , Masleša Osmanaga , Mahić Dervišaga , Mujezinović Muhamedaga ,

Muminagić Muhamedaga , Mesihović Hafiz Rašid , Nurković Hamidaga , Nović Hafiz Hasan

ef. , Osmić Muhamedaga , Sadiković Memišaga , Terzić Alaga , Tančica Jusuf ef. ;

Hasanaga Lalić

d. članovi IV reda :

Beširević Dervišaga , Bilić Avdaga , Bilal Halid ef. , Bukovac Munib , Ćerimović

Mehmed ( Šaćir efendin ) , Češko Šaćir ( Salihagin ) , Dizdarević Mustafa (

Hasanagin ) , Dalipagić Hajrudin ef. , Dizdarević Tahir , Elezović Muminaga , Gujić

Omeraga ( Mujagin ) , Hrnjičević Mujaga , Lalić Salihaga ( rahm. Mehm. ) , Lalić

Halidaga , Mehićević Memišaga ( Mehmed ) , Mujezinović Mustafa , Mahić Šaćir ef. ,

Mahić Mema ( Hasanagin ) , Maksumić Hasan , Mahić Abaz ( Šaćir efendin ) , Mehićević

Avdaga , Mahić Salihaga ( rahm. Mehmedage ) , Sadiković Kasim ef. , Sadiković Hilmo

, Terzić Hajrudinaga .

Prije upisano : utemeljitelji 2 , prvog reda 2 , trećeg reda 9 , četvrtog reda 21 ,

ukupno 112 .

Prema podacima tablice , najviše je bilo redovnih članova sa malim ulozima što

se vidi iz uporednih podataka 1905. , 1906. i 1907. godine . Broj upisanih

članova je postepeno rastao od sedam 1905. godine na 34 1906. godine , zatim na

126 1907. godine i 150 1911. godine . Porast se odnosi isključivo na redovne

članove koji su mjesečno ulagali propisane najmanje iznose . Među redovnim

članovima 1907. godine bila su dva katolika .

Broj članova < Gajreta > u Ljubuškom od 1905. do 1908. godine

Članovi

1905. godina

1906. godina

1907. godina

1908. godina

Dobrotvori

Utemeljitelji

2

2

6

2

Članovi I reda

4

5

6

Članovi II reda

2

21

23

Članovi III reda

9

35

35

Članovi IV reda

1

21

59

46

Ukupno

7

34

126

112

Katolici

2

Broj članova < Gajreta > u Vitini bio je neznatan : četiri 1905., deset 1906. i

14 1907. godine . Među članovima su bila i dva katolika .Tih godina isticali su

se svojim visokim prilozima utemeljitelja vitinski begovi Kapetanovići :

Bećirbeg , Mehmed-Alibeg , Osmanbeg i Zijabeg .

Članarina , zbog neredovnog plaćanja , nikada nije bila značajnija stavka u

prihodima . Njen iznos je varirao u širokim granicama , zavisno od finansijskih

mogućnosti građana i rada aktivista < Gajreta > .

Od osnivanja < Gajreta > 20. februara 1903. godine do kraja juna 1905. godine

prihodi < Gajreta > iz ljupkog grada iznosili su 586 kruna i 80 helera .

Od 1.jula 1906. do 30. juna 1907. godine u kasu < Gajreta > iz Ljubuškog stiglo

je 239 kruna i 20 helera , iz Vitine 100 kruna , a u istom periodu 1907. i 1908.

godine , 220 kruna i 70 helera .

U drugoj fazi rada i djelovanja < Gajreta > od 1919. do 1941. godine zadržana je

predratna podjela članova prema visini uloga : počasni član ( za izuzetne zasluge )

, legator ( 10.000 dinara ) , veliki dobrotvor ( 5.000 dinara ) , dobrotvor ( 1.000

dinara ) , utemeljitelj ( 500 dinara ) i redovni članovi sa ulozima od 2 do 5

odnosno 10 dinara mjesečno .

Za oživljavanje kulturnog rada u ljupkom gradu u prvim teškim poratnim godinama

, članovi Kotarskog vijeća ( Babić Anto , predsjednik , Gnjato Ljuban ,Gujić

Hasanaga , Dizdarević Hasanaga , Jelić Šimun , Jelić Petar , Kovač Ante , Lalić

Idrizaga , Milas Stipe , Petrović Ivan , Kraljević Mate , Puljić Jozo , Penava

Jozo , Mesihović Memišaga i Čorluka Ivan ) su 26. oktobra 1920. godine , uz

suglasnost kotarskog predstojnika dr-a Ante Politea , dodijelili po 500 kruna <

Napretku > , > Gajretu > i < Prosvjeti > . ( 15 )

U periodu od 1919. do 1923. godine utemeljitelji < Gajreta > iz Ljubuškog i

Vitine bili su :

Ivan Čorluka , Hasanaga Dizdarević , Hilmija Sadiković , Hasanaga Gujić , Muhamedbeg

Đumišić , Osman Jakić , Idrizaga Lalić , Salihaga Lalić , dr Hasan Mahić , Mehmed

Krehić , fra Gabro Grubišić , Ali ef. Orman , Osmanbeg Kapetanović , Zijabeg

Kapetanović , Salihaga Dizdarević , ( dva puta ) , Dževahira Kapetanović , Mehmedbeg

Buštalija , Abdulfetah Dizdarević i Mehmed ef. H. Dizdarević .

Značajne priloge 1921. godine dali su žabljačka čitaonica < Iršad > , Mustafa i

Hilmija Sadiković , 1924. godine Hasanaga Gujić .

Pri ponovnom osnivanju 1927. godine pododbor je imao 4 dobrotvora , 21

utemeljača i 104 redovita člana . Iako su podaci o broju članova po godinama

nepotpuni , može se reći da je ljubuški < Gajret > bio najmasovniji 1932 i 1933.

godine kada je brojao 192 , odnosno 126 članova .

Po novčanoj pomoći < Gajretu > u iznosu od 226.227,69 dinara u periodu od 1929.

do 1938. godine Ljubušaci su stajali iza Mostaraca i Stočana , ali ispred znatno

bogatijih Livnjaka , Konjičana i Trebinjaca .

Prihodi < Gajreta > iz nekih hercegovačkih mjesta u periodu od 1929. do 1938.

godine ( u dinarima )

Ljubuški                                               226.227,65

  1.                            391.421,24
  1. 61.523,50
  1. 160.717,30
  1. 173.296,65
  1.                                          284.917,64

Pregaoci < Gajreta > nastojali su svakom prilikom da upišu nove članove i da ih

zainteresiraju za < Gajretove > ciljeve . To im nije bilo teško s obzirom da su

svi redom uživali povjerenje mještana . Tako je 1930. godine upisano 95 novih

članova , među kojima i jedan utemeljač .

Jedini legator ( veliki dobrotvor ) < Gajreta> iz Ljubuškog bio je narodni

ljekar Sadik ef. Sadiković . On je u periodu od preko 20 godina stalno i redovno

skupljao priloge za < Gajret > od svojih bolesnika . Pedantni blagajnik <

Gajreta < je izračunao da je Sadik ef. Sadiković u periodu od 1927. do smrti

1940. godine poslao blagajni Glavnog odbora < Gajreta > 49.915,50 dinara , što

je u ono vrijeme bila velika svota . Po visini poslatog ukupnog novčanog uloga

sa njim se ne može uporediti nijedan drugi darovalac < Gajretu > u našoj zemlji

.

Razlika u broju upisanih < neurednih > članova i onih < s pravom glasa > , kao i

u drugim mjestima , bila je stalno velika . Ali to ne znači da ljubuški

muslimani nisu bili iskreno privrženi < Gajretu > , možda više od drugih , što

se vidi iz nekoliko novinskih vijesti i drugih pisanih izvora .

Šućrija Terzić je 1931. godine upisao svog sina Osmana za člana < Gajreta > od

njegovog rođenja 1926. godine i novac je odmah položio na ruke predsjednika .

Iako je bio nekada samo podnarednik Državne straže sigurnosti i kafedžija , nije

žalio da iz svog skromnog porodičnog budžeta odvoji 110 dinara .

Jedan od osnivača banke < Gajret > u Sarajevu i član njenog nadzornog odbora bio

je Ljubušak Hasanaga Gujić . Bio je i predsjednik upravnog odbora filijale te

banke koja je u Ljubuškom osnovana isključivo njegovom zaslugom .

Režijski troškovi ljubuških zabava < Gajreta > bili su , u pravilu niski , jer

su se Ljubušaci svojski trudili da ih vlastitim < živim radom > svedu na minimum

. To je navelo dopisnika < Gajreta > da 1933. godine apelira na druge mjesne

odbore da se povedu za ljubuškim primjerom .

HALID SADIKOVIĆ

794 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter