Društvo < Hrvatska omladina > priredilo je u augustu 1905. godine zabavu sa

koncertom u prostorijama < Hrvatske čitaonice > društva < Trebižat > . Prihod je

namijenjen < Gajretu > i < Hrvatskom podpornom društvu > u Mostaru . Sakupljen je

prilog od preko 250 kruna . Za zabavu su posebno bili zaslužni fra Ante Majić , Ante

Gavran , Markica Tomić i Anka Veber . Novinsku vijest o zabavi potpisali su

zvaničnici < Hrvatske omladine > Nikola Rašić , pravnik i Muhamed Fahrudin Tančica ,

apsolvent šerijatske sudačke škole .

U julu 1910. godine muslimanski đaci , okupljeni preko školskih ferija u svome

rodnom mjestu , priredili su zabavu u korist < Gajreta > . Zabava je donijela prihod

od 116,98 kruna .

Najuspjelija < Gajretova > zabava u provinciji 1928. godine bila je u Ljubuškom .

Čisti prihod od preko 13.000 dinara bio je iznad svakog očekivanja , a i moralni

uspjeh bio je vanredan . Zabava je bila vrlo dobro posjećena od građana bez razlike

vjere i partije , tako da su prostorije mjesnog hotela bile dupkom pune . U dobro

izvedenom programu isticalo se pjevanje gđe Božene Lazari i sviranje na violini g.

Teodora Šenice . U izvođenju programa istakle su se gđe Dragica Šenica , Sabira

Krehić i Rabija i Razija Mahić . Iza programa veselo je tekla igranka i šaljiva

pošta do zore . Od mnogih se moglo čuti da Ljubuški ne pamti ovakve zabave .

Glavni odbor dao je 1929. godine upute za održavanje bajramskih zabava . Treba ih

pripremati tokom ramazanskih večeri za idući bajram , birati pozorišne komade

prikladne za provinciju , sa minimalnim brojem glumaca i bez uloga za odrasle žene .

Odbor nudi pomoć u tiskanju poziva i programa , razglednica za šaljivu poštu i

kupona za izbor kraljice zabave .

Tipičan tok ljubuške zabave poput one iz 1929. godine opisuje ljubuški novinar Kasim

Gujić ovako :

< Ovdašnji pododbor < Gajreta > , društva za kulturno i ekonomsko podizanje

muslimana , priredio je svoju ovogodišnju zabavu na dan 14. marta u ovdašnjim

prostorijama gradskog hotela . Naročito je potrebno istaći dvije tačke programa ,

dva pozorišna komada : Muradbegovićeve < Muhadžire > i Nušićevog < Analfabetu > koje

su odigrali i izveli omladinci . Patriotski i nacionalni komad g. Muradbegovića sa

velikom pažnjom i interesom je gledan i slušan . U Nušićevom < Analfabeti > vanredno

je dobro igrao g. Salko Hrnjičević .

Tamburaški zbor Zanatlijskog Uduženja i ovoga puta , kao i uvijek , pokazao se vrlo

susretljiv i izveo je tri tačke programa . Od tamburaša treba naročito spomenuti g.

Vladu Bukvića . Po svršetku programa nastupio je odmor . Dvorana se uređivala ,

sklanjali su se stolovi i stolice , da bi što veći prostor bio za ples . Glazba je i

dalje svirala , a parovi su se počeli micati po hotelskoj dvorani . Ples je trajao

do kasno u noć .

Bife je bio obilan .> Amerikanski zatvor > bio je interesantan . Posjet je bio velik

. Zabavu je udostojio sa svojom posjetom i čuveni narodni ljekar g. Sade Sadiković .

Prihod je dobar . Može se reći da je zabava uglavnom doživila moralni i materijalni

uspjeh . Najveće zasluge za uspjeh zabave imaju dr Hasan Mahić , Ali ef. Orman i

Hadžić < .

U septembru 1929. godine priredili su pitomci i pitomice zabavu sa čistim prihodom

od preko 3700 dinara . Sadik ef. Sadiković sakupio je na sabirni arak din. 825. , a

lično je darovao 175 dinara . Pored ostalih darovali su Časne sestre , Samuel Papo ,

Petar Ničetić , Čitaonica < Iršad > , Vlado Čuk , Fabijan Fabo , Prokopije Mulina (

pravoslavni svećenik , o. a. ) , Đuro Aralica , Teodor Šenica ( učitelj , legenda

ljubuške prosvjete i kulture , o. a. ) , Boris Morozov ( sin dr Simeona Morozova ,

općinskog liječnika , o. a. ) , Mitar Šarović , Vidosava Mihić , Mile Semiz (

najbolji jugoslavenski pilot u svom vremenu , o. a.) ,Vlado Bukvić , Zorka Topajić ,

gđa Srejić i Ivan Grizelj .

U programu zabave 4. januara 1930. godine bili su pozorišni komadi < Emancipovana >

D. Bandića i < Izdaje se stan pod kiriju > S. Ćorovića . Uz ples , šaljivu poštu i

tombolu , izabrana je kraljica zabave Beba Papo , ispred Razije Mahić , Sabire

Krehić i gđice Marice Milinović . Posebni gasti na zabavi bili su Imoćani na čelu sa

veletrgovcem Lukom Milinovićem . Zabava je potrajala do kasno u noć uz ugodne zvuke

tamburaškog zbora < Zanatlijskog Udruženja > .

Mjesni pododbor je izrazio zahvalnost svim koji su u radu na pripremama pomogli ,

posebno g. Sumbulu Papi , šefu ovdašnje poreske uprave i njegovom bratu g.Salamonu

Papi , zubaru , koji je darovao dva zlatna zuba za zabavnu tombolu , te učiteljici

gđi Sabiri Krehić , učitelju Hazimu Krehiću i glumcima-amaterima . Veliki dobrotvor

< Gajreta > , čuveni narodni ljekar , Sadik ef. Sadiković , prikupio je 1000 dinara

dobrovoljnih priloga .

U < Gajretu > širom zemlje posebno se slavio 6. septembar , rođendani

Prijestolonasljednika Petra , nazvan < Gajretov dan > . Tada se ljupki grad budio iz

letargije ; lepršale su državne zastave , pucale prangije do kasno u noć , obično

puste ulice bile su blještavo osvijetljene , okićene i bučne , bogomolje su bile

dobro posjećene . Mladići i djevojke su prodavali < Gajretove < značke preko cijelog

dana , a uveče je obavezno bila zabava koju su pripremali < Gajretovi > pitomci uz

pomoć Pododbora .

Režiser zabave na < Gajretov dan > 6. septembra 1930. godine bio je bivši pitomac ,

geometar Džemal Dalipagić , glavni izvođač g. Teodor Šenica , školski nadzornik ,

organizator Ibrahim Gujić , predsjednik Općine . Radom i trudom istakli su se mladi

pregaoci Enes Sadiković , Mustafa Ibrulj , Fahira Orman , Sidika Prolić i Senija

Mesihović . Prihod sa zabave iznosio je preko 5.000 dinara .

Sidika Prolić

Velika godišnja zabava 3. januara 1931. godine održana je u prepunoj < Sokolani > .

U priređivačkom odboru su , pored članova Pododbora < Gajreta > , bili Ibrahim Gujić

, načelnik grada , Nikola Milić , povjerenik < Prosvjete > , Mustafa ef. Ćerić ,

imam i predsjednik Jugoslavenske čitaonice , Mujaga Delalić , posjednik i

predsjednik Pogrebnog društva , Fatima Hrnjićević , Tatla Muminagić , Salih

Hrnjičević , Abduselam Ćerić , Sabit Muminagić , Sidika Prolić i Fahira Orman .

Poslije recitacija Sehle Dizdarević i Šerife Sadiković , učenica drugog razreda

osnovne škole , izvedeni su pozorišni komadi < Ratna žena > i < On i njih dvije > .

Glumom se posebno isticao Salih Hrnjičević . Buran aplauz poklonjen je g-đici Sadiji

Šerifović , > Gajretovoj > pitomici , učenici V razreda Učiteljske škole za

interpretaciju pjesama < Sadih almu > i < Večernji zvon > uz violinsku pratnju

Teodora Šenice i Zanatlijskog Udruženja . Na zabavi je bilo dosta gostiju iz Vitine

i Vrgorca . Poslije programa završenog u 23 sata otvoren je ples koji je potrajao do

pred zoru . Za kraljicu zabave izabrana je gđica Zlata Ničetić , kći umirovljenog

poreznika . Čist prihod zabave iznosio je preko 10.000 dinara .

U toku 1932. godine održane su tri zabave < Gajreta > .

Poslije Prvog svjetskog rata , naročito poslije 1931. godine , pojačan

je zajednički rad < Gajreta > i < Prosvjete > u cilju < nacionalizovanja

< Muslimana ( izgradnja Gajretovog doma u Beogradu , otvaranje

zajedničkih internata u Gacku , Foči , kasnije u Trebinju , tješnja

saradnja mjesnih odbora , zajednička proslava rođendana kralja ,

zajedničke zabave itd. )

Petog marta 1932. godine mjesni odbor < Gajreta> i mjesno povjereništvo < Prosvjete

> priredili su zajedničku veliku godišnju zabavu . Poslije pozdravnog govora Mustafe

Nazečića , recitacija učenica narodne osnovne škole Sabire Zuhrić i Ksene Semiz i

nekoliko muzičkih tačaka tamburaškog zbora Zanatlijskog udruženja pod voćstvom

učitelja Teodora Šenice , odigrana su dva šaljiva komada > Amanda > i < Tri salame >

. Oba komada odigrali su članovi i članice < Gajreta > : Prolić Sidika , Radojčić

Anastazija , Delić Stanislava , Hrnjičević Salih , Ćerić Abduselam , Muminagić Sabit

, Aralica Vaso i Mustafa Dizdarević . Režiser je bio poznati ljubuški komičar Salih

Hrnjičević , poreznik . Bruto prihod sa zabave premašio je 15.000 dinara .

Na < Gajretov dan < 1932. godine ljupki grad osvanuo je okićen zastavama . Cijeli

dan pucale su prangije . Prije podne su održana bogosluženja u crkvi sv. Kate i

pravoslavnoj crkvi na Vodici , a u 11 časova dova u džamiji na Gožulju . Uveče je

priređena zabava . U pozdravnom govoru aps. medicine Hasan Muminagić je istakao

izuzetnu ulogu i značaj < Gajreta > u kulturnom i ekonomskom podizanju muslimane u

periodu minulih skoro 30 godina . Poslije izvedbe tamburaškog zbora < Na dan svečara

> i recitacije učenice Šerife Sadiković < Njegovom Kraljevskom Visočanstvu

Prijestolonasljedniku Petru > izveden je pozorišni komad Mulalića < Čar ramazanske

noći > .

Ova zabava je značajna po tome što su se na pozoričnim daskama prvi put pojavile

slobodno i spontano ljubuške muslimanke kao tumači uloga . Pored Sidike Prolić , to

su bile Duda Mahić , Paša Mesihović , Ajiša Sadiković , Ešrefa Sadiković , Ešrefa

Alendar i Hidajeta Kadragić . Time je prekinuta praksa da se ženske uloge

povjeravaju samo djevojkama i ženama srpske nacionalnosti .

Od muškaraca su se na ovoj , kao i na svim drugim zabavama < Gajreta > istakli Salih

Hrnjičević , Sabit Muminagić , Abduselam Ćerić i Mustafa Dizdarević . Sufler na svim

zabavama bio je Derviš Mahić . Svi su se slagali u tome da je Salih Hrnjičević

rođeni glumac i da je velika šteta što se nije posvetio radu na pozorišnim daskama .

Prema novinskim izvorima , najsvečanija zabava < Gajreta > u Ljubuškom održana je u

lijepo uređenoj i prostranoj sali Sokolane 17. decembra 1932. godine na rođendan

Kralja . U patriotskom govoru Mustafa Nazečić , upravnik Ureda za otkup duhana ,

predsjednik nadzornog odbora < Gajreta > i starješina Sokolskog društva u glavnim

crtama je izložio ulogu i rad < Gajreta > od njegova osnivanja 1903. godine i

istakao saradnju < Gajreta > i < Sokola > . Izvedena su dva pozorišna komada , >

Dekret > Imamovića i < Bez brkova > . Između pojedinih tačaka programa , učitelj

Omer Čampara , otpjevao je uz gusle dvije narodne pjesme , > Hasanaginicu > i < Omer

i Mejremu > . Većinom glasova za kraljicu zabave izabrana je Fahira Orman , bivša <

Gajretova < pitomica , učiteljica u Drinovcima . Vjerovatno je brojna posjeta zabavi

katolika iz Drinovaca i Tihaljine doprinijela njenoj pobjedi . Prvi put su na zabavi

bili muslimani iz Gradske . Čist prihod od zabave iznosio je preko 6.000 dinara .

Uz veliku godišnju zabavu 1938. godine vezan je zanimljiv komentar < jednog studenta

Gajretovca > . On piše da su te zabave < obnova svih onih lepih uspomena koje

sadašnja publika retko doživljuje , ali ako su ugodne i prijatne , mučno se sa njima

rastaju > . Posebno su ga dojmili napori Ljubušaka u pripremi zabave : < Doći u

Ljubuški i posmatrati kako se priprema zabava , kako se iz ništa stvaraju čuda ,

znači proći kroz jednu veliku školu < .

Iz njegovog napisa saznaje se da je na toj zabavi uzela učešća poznata

interpretatorka bosanskih sevdalinki gđica Đula Imamović ( sestra Zaima

Imamovića , članica < Gajreta > , o. a. ) i da je svaka njena pjesma

nagrađena burnim aplauzom . U drugim napisima u listu < Gajret > ne

navodi se program ove zabave , ali se ističe odlična gluma Sabita

Muminagića , zvaničnika Poreske uprave i Mehmeda ef. Zulića , upravnika

Pošte . Iskazuje se se zahvalnost < legatoru i našem uglednom starini >

Sadiku ef. Sadikoviću na savjetima i novčanim prilozima < Gajretu >u

iznosu od 4.500 dinara samo u 1938. godini .

Vjerovatno posljednja < Gajretova > zabava u ljupkom gradu prije Drugog

svjetskog rata , održana je na prvi dan Kurban bajrama u hotelu < Jakić

> 1940. godine . Na zabavi je odigran komad < Varalica Hamza > Fehima

Spahe u kome je vanredno odigrao svoju ulogu g. Mustafa Dizdarević ,

općinski bilježnik . ( 35 )

Brojnost i popularnost zabava privlačila je pažnju nježnog pola .

Djevojke i žene su prvo vrijeme bile samo posjetioci , kasnije učesnici

u organizaciji i pripremi zabave i izvođenju programa .

Poslije završenog programa prodavale su se karte za izbor kraljice

zabave . Za kraljicu zabave 1930. godine izabrana je Beba Papo , 1931.

godine Zlata Ničetić , 1932. godine Sidika Prolić , 1933. godine Fahira

Orman .

Neizostavni dio zabave bio je < bife >. Sastojao se od domaćih slatkih i

slanih jela koja su posjetioci darivali zabavi prema svojim mogućnostima

. To su bila cijenjena jela ljubuške kuhinje : razne vrste halve ,

smokvare , baklava , ružice , hurmašice , gurabije , patišpanja , burek

, pečeno janje , pečena kokoš , patka i morka . Časne sestre i gđ-e

Madiraca , Smeškal , Lojpur , Veber , Šenica , Gavran , Kovač i druge

dolazile su sa tortama i kolačima , a humački fratri darivali su vino i

rakiju .

HALID SADIKOVIĆ

Diletanti sa Ali ef. Ormanom:

1120 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter