Austrougarska monarhija je osvojila i anektirala našu zemlju i vladala 40 godina . U tom relativno kratkom periodu ostvarila je korjenite promjene u njenom političkom , privrednom I kulturnom životu i otvorila joj puteve u zapadnoevropsku civilizaciju . Kasabe su se pretvorile u gradove , izgrađene su cestovne i željezničke komunikacije , podignuti su brojni i krupni privredni objekti , upravne i druge reprezentativne zgrade , škole , ambulante , bolnice , ljekovite banje , parkovi , igrališta , mostovi , izvršena je melioracija rijeka , polja itd. Iako je prošlo skoro sto godina od odlaska ” Stare Austrije “, i danas su na uzgoru u našim gradovima i selima materijalni ” dokazi ” te nekada moćne i primjerno uređene pravne države . Kad bi se u ljupkom gradu ” izuzelo ” sve ono što je sagrađeno za vrijeme stare Austrije , ne bi ga mogli skoro prepoznati ni njegovi najrođeniji .
Pored činovnika iz svih krajeva Monarhije , majstora svih zanata , učenjaka , tehničara , inženjera , ljekara , pravnika , veterinara , arhitekata , političara , dolazili su nam i ostajali umjetnici , pisci i slikari .
Samo dvije godine poslije pada tvrđave u ljupkom gradu je s kistom u ruci austrijski oficir-slikar Edmund Misera . Na akvarelu je u prvom planu široki drum prema Gožulju , Mesihovića brist , vojna kasarna i u daljini Žabljak sa brojnim kućama i velikim haremom . Akvarel ” Ljubuški 1880” Edmunda Misere sastavni je dio ljubuške povijesti zbog dokumentarnosti motiva . Ali , on , svakako , više od toga , nosi nemjerljivu emocionalnu odrednicu za one čiji su preci u ljupkom gradu živjeli i umirali preko pet stoljeća . ( 1 )
Poznati austrijski pisac Robert Michel je od februara do jula 1899. godine boravio u Ljubuškom gdje je kao poručnik bosanske pješadijske regimente broj 4. vršio regrutaciju domaćih vojnika . Sudeći po do sada prevedenom , iako malom segmentu njegovog bogatog i raznovrsnog opusa , ( pripovjetke , novele , drame , romani , putopisi ) neki likovi u njegovim novelama potiču iz ljupkog grada . ( 2 )
Reprodukcije crteža i akvarela o našoj zemlji ( prizori iz običnog života , pejsaži , likovi , mahale , kuće , džamije , crkve , ulice , običaji , motivi sa rijeka , u šumi , u lovu itd ) redovno su krasile sarajevski magazin ” Nadu “u periodu od 1895. do 1903. godine . Urednik ” Nade ” 1895. godine piše : ” Radosno bilježimo svakako važnu pojavu da našu zemlju sve to više radi studija posjećuju slikari umjetnici . Nedavno boraviše kroz dulje vremena u našem gradu jedan od najglasovitijih akvarelista na svijetu g. Passini I poznati majstor g. Ruben . Od dulje vremena rade kod nas češki slikarski umjetnici gg. Adolf Liebscher , Ljudevit Kuba i Ferdinand Vele , a nedavno je stigao iz Berlina i slikar umjetnik g. Leo Arndt , brat našeg stalnog umjetnika E. Arndt-Čeplina . Bilježimo s opravdanijem zadovoljstvom da će ” Nada ” doskora moći donijeti koji umjetnički prilog pomenutih umjetnika iz bogate zbirke njihovih uspomena s ovog putovanja kroz krasne krajeve naše lijepe Herceg-Bosne “. ( 3 )
Jedna od brojnih ilustracija koje je Walter Leo Arndt objavio u ” Nadi ” u februaru 1903. godine je vodopad Kravica . U težnji autora da zahvati što više zanimljivih detalja , vodopad je u “Nadi “prikazan u relativno velikom formatu i na širokom planu . O ovoj slici urednik ” Nade ” veli : ” W. Leo Arndt iznosi nam i opet zanimljiv prizor iz herceg-bosanske prirode , vodopad Kravicu u ljubuškom kotaru . Vodopad tvori rijeka Trebižat , a najlakše se do njega dolazi sa željezničke stanice Čapljina “. ( 4 , 5 )
Arndt-ovu sliku će svaki Ljubušak doživjeti na svoj način . Čini se da je ljubuški dragulj danas manje impresivan od onog prije jednog stoljeća .
1.Misera E. , V. Hadžismajlović. Gradovi i krajevi Bosne i Hercegovine na akvarelima 1880-1883 . Sarajevo : Bošnjački institut , 2001 .
2.Žmirić Amira. Bosanskohercegovačka tematika u djelima Roberta Michela . Banja Luka : Besjeda , 2004 .
3.Slikarski umjetnici u Sarajevu . Nada 1895 ; 14 : 275. , od 15. jula .
4.W. Leo Arndt. Vodopad Kravica . Iz umjetničke bilježnice Herceg Bosnom . Nada 1903 ; 4 : 44. , 45 .
5.Uz naše slike. Nada 1903 ; 4 : 53. , od 15. februara .
HALID SADIKOVIĆ