Neizvjesna sudbina Nine Radoša i njegovog sina: Misija ambasadora u Trebinju

trebinje

“Švedski ambasador u BiH će posjetiti Trebinje ove nedjelje, a standardna je praksa Ambasade da se takve prilike koriste i za druga pitanja iz nadležnosti, uključujući i konzularne slučajeve”, stoji u odgovoru Oslobođenju Marcusa Holknekta, drugog sekretara švedske ambasade u BiH.

Ovim je posredno, makar djelimično potvrđena informacija što smo je dobili od Trebinjca Nine Radoša, koji nam je rekao da ambasador dolazi da bi razgovarao sa njegovim djetetom! I u Centru za socijalni rad Trebinje su nam potvrdili da je ambasador želio putem njih ostvariti kontakt s djetetom, a moguće je da će razgovarati i sa ocem: “Šta je svrha tog razgovora, ne želim prejudicirati, samo znam da su i otac i sin pristali na njega”, kazali su nam u Centru.

Nino Radoš i njegov maloljetni sin su državljani Švedske, ali i BiH.

Dječak želi živjeti s ocem

Protiv Nine je glavni tužilac iz Štokholma, zbog, kako je precizirano, otmice svoga djeteta (tog s kojim ambasador želi razgovarati), pokrenuo krivični postupak. Istovremeno se vodi i građanska parnica, jer bivša Ninina supruga, Šveđanka rođenjem, želi stvarno starateljstvo nad sinom. Više od pet godina traju brojni sudski procesi i u Švedskoj i u BiH. Naime, nakon razvoda braka, švedski sud je dodijelio starateljstvo Nini Radošu, i to nije bilo sporno sve dok Nino nije doveo sina iz Švedske u BiH. Dječak, sada već mladić, želi živjeti uz oca, i tu činjenicu su vjerovatno imali u vidu i švedski suci kada su odlučivali o tome da li Nini treba oduzeti starateljstvo.

Tijesnim rezultatom (3:2) starateljstvo je na kraju pripalo majci, a za ocem je raspisana potjernica. Kako je to već uobičajeno, uspostavljeni su kontakti i između nadležnih institucija Švedske i BiH, s obzirom na to da su obje države potpisnice brojnih konvencija o pravima djece.

Nikola Sladoje, pomoćnik državnog ministra pravde, potvrdio nam je da su švedski organi zatražili uobičajenu pravnu pomoć od bh. države, odnosno saslušanje Nine Radoša i njegovog sina.

“To saslušanje je obavljeno i izvještaj se upravo nalazi preda mnom”, rekao nam je Sladoje, koji će diplomatskim putem odgovor proslijediti tužiocu u Štokholmu. Sladoje nije želio reći ništa više, no Nino, koji je završio dva fakulteta, tvrdi da je i najavljeni razgovor ambasadora s dječakom jedan vid pritiska: “I na mene i na moje dijete”, ističe Radoš, napominjući da je tokom ranijih sudskih procesa švedski ambasador pristrasno bio na strani majke: “Kao da mi takođe nismo švedski državljani”, žali se Nino.

Inače, nakon što su domaće sudske institucije odlučile da dječak ostane uz oca, majka je tražila reviziju takve odluke, što je odbijeno.

Sud se pozvao na izuzetak

Nikola Sladoje napominje da je on, zbog učestalosti sličnih slučajeva, a na koje se zapravo odnosi Konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece, pokrenuo postupak izrade odgovarajućeg bh. zakona. “Njime bi trebalo precizirati postupanje naše države u ovakvom slučaju”, objašnjava Sladoje, dodajući da pomenuta konvencija ne odlučuje o djetetu u meritumu, o tome ko se o njemu stara i kome se dodjeljuje, nego o tome da se dijete, oduzeto ili zadržano, vrati onom roditelju od kojeg je oduzeto ili gdje je zadržano. U novom postupku sud utvrđuje kome dijete pripada: “No, postoji izuzetak, i to ako sud ocijeni da bi dijete bilo ugroženo od roditelja od kojeg je oduzeto. Tada sud može odbiti zahtjev za njegovo vraćanje”, dodaje Sladoje, naglašavajući: “Priložili smo sudsku odluku kojom se obezvređuju optužbe iz Švedske o tome da je Radoš počinio krivično djelo. On je samo vršio roditeljsko pravo”, smatra pomoćnik ministra pravde BiH, ističući da je švedski tužilac zamoljen da uzme u obzir sudsku odluku, te da u skladu s njom i okonča postupak.

Dijete je vrsni sportski talenat, ali zbog nemogućnosti njegovog oca da napusti bh. državu, ne može ići na turnire u inostranstvo: “I sin i ja smo bili žrtve po više osnova, pa i aktivnosti pripadnika specijalne međunarodne policijske jedinice, koju ponekada i države, a ne samo pojedinci, organizuju kako bi u njihovo ime rješavale neke stvari. Oni su po Trebinju oblijepili uvredljive plakate s mojim i djetetovim slikama”, tvrdi Nino Radoš.

Iz švedske ambasada to demantuju: “Švedska je jak i dugogodišnji zagovornik snaženja pravosuđa u BiH i švedski porezni obveznici su značajnim sredstvima doprinijeli tome da bi ove institucije bile nepristrasne, transparentne, nezavisne i da odgovaraju interesima građana. Ambasada niti je pokušala, niti bi to ikad učinila, da izvrši pritisak na sudove u BiH”, tvrde iz švedske ambasade, napominjući da detalje konkretnih slučajeva nikad ne komentarišu.

A Nikola Sladoje kaže da je sudbina budućeg bh. zakona, zahvaljujući kojem bi na ovu priču možda već bila stavljena tačka, zavisi od finansija: “U pitanju je projekat, a znate kako je to s projektima danas sve neizvjesno.”

1413 Posjeta 4 Posjeta danas