Na jugu BiH, u Hercegovini, Mostar, Međugorje i Neum su “udarne” turističke destinacije, posebno ljeti. Međutim, u zadnje vrijeme, svojim prirodnim ljepotama mediteranskog pejsaža i kulturno-historijskim spomenicima, sve više se nameće gradić Blagaj, smješten nekih 10-ak kilometara južno od Mostara, u pitomoj dolini između kraških brda. U Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čijem području u Hercegovini se Blagaj i nalazi, vele da posljednjih dana tako bilježe pravu “poplavu” stranih i domaćih gostiju.
Izvor rijeke Bune iz drevne pećine, derviška Tekija iz osmanskog doba, koja se nalazi odmah uz tu pećinu, te na vrhu brda srednjevjekovni grad bosanskog velikaša herceg Stjepana Kosače, samo su neke od ljepota koje privlače turiste u slikoviti, mediteranski gradić Blagaj.
Zadnjih dana u tom gradiću se tražilo mjesto više na parkinzima u historijskom jezgru Blagaja, kod izvora Bune i Tekije. Tako tokom posjete Blagaju bilježimo mnogo automobila sa stranim i domaćim tablicama. O ovoj turističkoj sezoni, radnik na jednom od parkinga rekao nam je:
„Loša u odnosu na lani. Za vrijeme Bajrama je bilo nešto Turaka, Arapa. Sad je kao nešto malo krenulo. Po meni uzrok slabe sezone su poplave koje su se desile u maju, jer su najčešći turisti koji posjećuju Blagaj domaći turisti.“
Nešto dalje zatičemo brojne suvenirnice u ulici koja vodi ka Tekiji i izvoru Bune. Jedna od prodavačica suvenira također nije zadovoljna sezonom:
„Ako sada bude išta – biće, a ako ne bude – ništa od sezone.“
Na pitanje kako ide prodaja, odgovara:
„Slabo, bogami. Ništa posebno.“
Inače, domaći turisti za Blagaj najčešće su čuli zahvaljujući mevludu – odnosno godišnjem vjerskom okupljanju muslimanskih vjernika kojim se obilježava rođendan poslanika Muhameda. Tom prilikom se u Blagaju okupi na desetine hiljada gostiju sa područja cijelog Balkana.
Upravo kod blagajske Tekije i izvora Bune susrećemo gošću iz Gračanice. Ona kaže da je prvi put u Blagaju:
„Fino, super. Čula sam od prijateljica i tako smo i mi došli.“
Herceg Stjepan gradRamiz Bašić, viši stručni saradnik u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona, poznavalac situacije u Blagaju, potvrđuje nam da su na rezultate turističke sezone i u tom mjestu prekrasnog pejsaža utjecale poplave, proteklo svjetsko fudbalsko prvenstvo, te općenito ekonomska kriza. Ipak, zadnjih dana stanje je drugačije:
„Međutim, ovih dana, tačnije nekih 10 do 15 dana, svjedoci smo nevjerovatne poplave turista u Blagaju. Blagaj sada doživljava špicu sezone.“
Ramiz Bašić za naš radio kaže da Blagaj zadnjih godina u sezoni posjeti preko 100.000 gostiju, a uglavnom dolaze strani turisti kao što su Nijemci, Italijani, Francuzi ili Turci, te domaći turisti, uključujući i bh. dijasporu. Kako izgleda sezona u Blagaju, Ramiz Bašić iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, opisuje:
„Prvi značajniji posjeti dolaze u proljeće sa đačkim i studentskim ekskurzijama, sa derviškim zikr mevludom, a onda u junu počinju redovne turističke posjete.“
U Turističkoj zajednici HN kantona napominju da posjetioci u Blagaju još mogu naći i slikovite vjerske objekte sve tri glavne religije u BiH. Ramiz Bašić napominje da to malo hercegovačko mjesto ima čak 11 kulturno-historijskih objekata koje je Komisija za nacionalne spomenike BiH proglasila značajnim.
Čini se da su se ljudi sa šireg područja Mostara – koje je prije rata bilo poznato kao industrijska zona, od koje danas nije ostalo skoro ništa – konačno okrenuli ka turizmu. Tako je i u Blagaju, o čemu Ramiz Bašić iz Turističke zajednice govori:
„Također, turistička infrastruktura je počela da prati te turističke resurse razvojem autokampova, smještajnih kapaciteta u autokampovima, u hotelima, u privatnom smještaju itd.“
Slobodna Evropa, Mirsad Behram